Roksandić: Uvođenjem ekocida u kazneno pravo smo napravili velik iskorak, druge zemlje bi se trebale povesti za Hrvatskom

"Naš Kazneni zakon je, s jedne strane, izvrstan zakon. Među prvim smo državama, uz Italiju, koje pružaju zaštitu od zlouporabe umjetne inteligencije. Štitimo ranjive osobe, ne samo djecu nego i starije osobe. U puno djela smo u kaznenom zakonu napravili dobru stvar", rekla je Roksandić.

Gdje zapinje?

Roksandić upozorava da se od kaznenog prava ne može očekivati da samo riješi sve društvene probleme.

"Kazneno pravo, osim iznimno kod određenih djela, dolazi na kraju. Ako kao društvo očekujemo da će sama primjena kaznene sankcije, pogotovo ako postupak dugo traje, spriječiti sva neželjena ponašanja koja su ekstremna, to jednostavno nije dovoljno", rekla je.

Smatra da treba pronaći i druge načine rješavanja sporova kako svaki slučaj ne bi nužno završavao u kaznenom postupku.

"Moramo pronaći načine kako riješiti spor bez ulaska u kazneni postupak, kako bi se suci mogli kvalitetnije i dulje baviti složenim predmetima. Puno toga možemo napraviti kako bi izvjesnost kažnjavanja bila veća, a postupci brži. Moramo postati svjesni da kazneno pravo nije svemoguće“, poručila je.

"Imamo dobra rješenja"

Naglasila je i da Hrvatska ima dobra zakonska rješenja, ali da bi većim sustavnim promjenama trebala prethoditi stručna i javna rasprava.

"Imamo dobra rješenja, ali prije bilo kakve sustavne promjene, pogotovo kada govorimo o tretmanu osoba s nasilnim elementima ličnosti, moramo provesti ozbiljne rasprave“, rekla je.

Posebno je izdvojila kaznenopravnu zaštitu okoliša.

"Kaznena djela protiv okoliša također su nešto na što možemo biti ponosni. Naravno, važno je da se ta rješenja primjenjuju i u praksi“, istaknula je i dodala;

"S ekocidom smo napravili velik iskorak. Mislim da bi se i druge zemlje u našem okruženju, kako unutar Europske unije tako i izvan nje, trebale povesti za hrvatskim rješenjem“, zaključila je Roksandić.