Habijan: Nakon tragičnog događaja u Drnišu rekao sam da prelazim svojevrsni rubikon

Izmjenama Kaznenog zakona predviđa se uvođenje doživotnog zatvora, a među novim kaznenim djelima je i ekocid, za koji su predviđene vrlo stroge kazne. Habijan je govorio i o odgovoru države i društva na sve izraženije vršnjačko nasilje te mogućem dobnom ograničavanju pristupa društvenim mrežama.

Govoreći o napadu u školi na Voltinom, Habijan je izrazio žaljenje zbog događaja. "Žao mi je zbog ovog tragičnog događaja, želim što brži oporavak i učeniku i gospođi koja je djelatnica škole. Vidio sam da su stabilno i siguran sam da će proći bez većih posljedica", rekao je Habijan.

Osvrnuo se i na činjenicu da je riječ o još jednom ozbiljnom slučaju nasilja u školi, nakon događaja u Prečkom prije dvije godine. Kazao je da je sve izraženija pojavnost vršnjačkog nasilja, dok su ovakvi slučajevi njegov najdrastičniji oblik.

"Pitanje pojavnosti ovoga što se i danas dogodilo i prije dvije godine u Prečkom, sve je veća pojavnost i vršnjačkog nasilja. Ovo su drastični slučajevi, kad imamo napade koji uzrokuju teške tjelesne ozljede, imamo sve veću pojavnost vršnjačkog nasilja. Ovo je pitanje društva, odgovornost sviju nas, nije pitanje institucija, nije zasebno pitanje za roditelje, niti za škole, ovo je pitanje koje prije svega moramo osvijestiti", istaknuo je.

"Za porast vršnjačkog nasilja krivi su i nove tehnologije i društvene mreže"

Habijan smatra da će pronalazak načina za sprječavanje takvih događaja biti izazov te naglašava da kaznenopravni sustav reagira tek nakon što se incident dogodi.

"Bit će izazov i treba vidjeti na koji način to možemo spriječiti. Ako govorimo iz pozicije Ministarstva pravosuđa, do mene kaznenopravnog kažnjavanja, naših kazni i našeg zakonodavstva, to je ono što dolazi na kraju kada se već događaj dogodi. I to je jedan segment. Ovdje je puno bitnije da je sinergijski učinak takav da ovih pojavnosti bude manje", rekao je.

Kao važna područja istaknuo je edukaciju, roditeljski odgoj i obrazovni program, a među razlozima za koje smatra da pridonose porastu vršnjačkog nasilja naveo je nove tehnologije i društvene mreže.

"Tu je pitanje edukacije, roditeljskog odgoja, obrazovnog programa, veliki impuls zašto imamo porast vršnjačkog nasilja to su nove tehnologije i društvene mreže", kaže Habijan.

Mogućnost ograničavanja društvenih mreža i kazne za maloljetnike koji počine kaznena djela

Govoreći iz perspektive Ministarstva pravosuđa, Habijan je istaknuo dobnu granicu kaznene odgovornosti maloljetnika i sankcije koje im se mogu izreći.

"Govorim iz pozicije ministarstva pravosuđa, jedno pravno kažnjavanje, ako pogledamo dobne granice za kažnjavanje maloljetnika, ako pogledamo sankcije koje maloljetnicima mogu biti izrečene, ako to usporedimo s EU, mi smo zapravo jedni od najrigoroznijih, s najvećim kaznama, s dobnom granicom kažnjavanja od 14 godina, što imaju Njemačka, Austrija, Slovenija", rekao je Habijan.

Dodao je da je u nekim državama dobna granica 16 godina, poput Finske i Švedske, gdje se razmatra njezino povećanje.

"Treba vidjeti na koji način djecu zaštititi od onoga čemu su izložena. U moje vrijeme nije bilo društvenih mreža, nije bilo te videotehnologije koje ima danas, što je pridonijelo porastu vršnjačkog nasilja i to je pitanje za koje se trebamo uhvatiti", dodao je.

Habijan je potvrdio i da je dobno ograničenje pristupa društvenim mrežama djeci jedna od tema kojom se bavi njegovo ministarstvo.

"Mi smo oformili u Ministarstvu radnu skupinu kada govorimo o općoj mogućnosti pristupa društvenim mrežama", rekao je.

"Zabrane društvenih mreža u zemljama koje su ih uvele nisu uspjele"

Govoreći o mogućem ograničavanju pristupa društvenim mrežama, Habijan je istaknuo da su neke države pokušale uvesti zabrane, ali da su se suočile s problemima u provedbi.

"Neke države su rigorozne pa su ih zabranile, ono što smo mi govorili u Hrvatskoj i zašto smo se odlučili za ovaj smjer. U Australiji zabrana nije uspjela. Mi na papir možemo staviti zabranit ćemo do 15. godine, ali kako ćete to provesti ako velike platforme to ne poštuju. U Francuskoj je taj zakon pao na ustavnom sudu. Dakle te dvije zemlje pokušale su ograničiti i u tome nisu uspjele", kaže Habijan.

Smatra da je hrvatski pristup dobar te da bi jedinstveni pristup Europske komisije mogao omogućiti učinkovitije rješenje.

"I mislim da je naš pristup dobar. Dobro je ovo što EK predlaže, a to je jedinstven stav kao veliko tržište i to je velik broj zemalja može prisiliti platforme da se nađe tehničko rješenje kako to ostvariti", istaknuo je.

Dodao je da se provjera dobi već može osigurati putem platforme e-Građani te da je takvo rješenje u naprednoj fazi.

"U ovom trenutku mi imamo verifikaciju dobi možemo osigurati preko platforme e-Građani, to je u uznapredovaloj fazi. Mi smo spremni. Nije samo pitanje društvenih mreža, nego i onoga što se događa na društvenim mrežama", rekao je.

"Dok sam ja bio dijete bilo je vršnjačkog nasilja, ali ne u ovom obliku. Bilo je tučnjava, ali ne i mobitela"

Na pitanje o tome kako bi se Ministarstvo i ostali akteri trebali postaviti prema nasilju te kako sankcionirati dijete koje prijeti, Habijan je rekao da se problem mora rješavati međuresorno.

"Pristup mora biti takav da je to međuresorno pitanje, ali i mentalnog zdravlja, pitanje pravosuđa, i u dijelu digitalne transformacije, tu je i odgovornost društva. Najviše vremena djeca provode doma, tu je pitanje odgovornosti roditelja", smatra Habijan.

Istaknuo je i problem dostupnosti snimki nasilja na portalima i društvenim mrežama te usporedio današnje nasilje s vremenom kada je i sam bio dijete.

"Pitanje je i dostupnosti i prisutnosti snimki nasilja i na portalima i društvenim mrežama, interneta, koje je u velikoj mjeri zastupljeno u današnje vrijeme. Dok sam ja bio dijete bilo je nasilja, ali u ovom obliku nije bilo. I u moje vrijeme je bilo tučnjava u školi i u školskom dvorištu, ali nije bilo mobitela. Kada snimite takav video on je trajan i dostupan velikoj količini ljudi. Zato idemo s pripremom Zakona zaštite djece u digitalnom dobu", rekao je.

"Prvi put uvodimo doživotni zatvor, to je velik iskorak"

Govoreći o slučaju Drniš i najavljenom pooštravanju kazni, Habijan je istaknuo da se izmjenama Kaznenog zakona prvi put uvodi doživotni zatvor.

"Prvi put uvodimo doživotni zatvor, to je velik iskorak. Nakon tragičnog događaja u Drnišu rekao sam da prelazim svojevrsni rubikon i rekao sam da normativni okvir koji imamo prilično visoke kazne u usporedbi s EU", kazao je.

Smatra da bi pravosudni dužnosnici trebali koristiti postojeće zakonske mogućnosti te da primjena zakona treba imati odvraćajući učinak.

"Ako pravosudni dužnosnici koriste te alate i institucije ako koriste taj alat sigurno svojim djelovanjem takve događaje mogu spriječiti. Primjena zakona treba imati odvraćajući efekt", istaknuo je Habijan.

Dodao je da bi uvođenje doživotnog zatvora trebalo poslati poruku potencijalnim počiniteljima najtežih kaznenih djela.

"Oni koji ne daj bože planiraju počiniti teško kazneno djelo da znaju da im prijeti doživotni zatvor, a i šalje poruku onima koji počine ta djela da će doživotno u zatvor. To dolazi onda kada se bilo koji tragični događaj dogodi", rekao je.

Ekocid kao novo kazneno djelo: "Počiniteljima se želi poslati jasna poruka"

Jedna od novosti u izmjenama Kaznenog zakona je i uvođenje kaznenog djela ekocida. Habijan je objasnio kakve bi posljedice morale postojati da bi se neko djelo moglo smatrati ekocidom.

"Među prvima smo u EU koje ekocid koje će imati takvo kazneno djelo kada prođe u Saboru u svom kaznenom zakonu. Imaju ga Belgija, Francuska, ali neki oblik tog kaznenog djela", rekao je.

Prema njegovim riječima, riječ je o najtežim posljedicama za okoliš, bioraznolikost, georaznolikost i ljudsko zdravlje.

"Radi se o najtežim posljedicama koje uzrokuju nepovratnu štetu po okoliš, bioraznolikost, georaznolikost, ljudsko zdravlje", kaže Habijan. Za takva djela predviđene su najstrože kazne.

"Išli smo s najstrožim kaznama, najveća zapriječena kazna od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, dakle od 21 godine do 40. Sudovi će imati na raspolaganju da će moći izreći doživotni zatvor za one koji su počinili ekocid", rekao je Habijan.

Dodao je da se izmjenama želi poslati jasna poruka potencijalnim počiniteljima te da za to kazneno djelo neće biti mogućnosti zastare.

"Mi smo se odlučili pokazati ozbiljnu poruku onima koji će počiniti takvo djelo da će moći biti strogo sankcionirani. Neće biti mogućnosti zastarijevanja tog kaznenog djela. Stvar je kod tih kaznenih djela posljedice dolaze kasnije i zato nema zastarijevanja", objasnio je.

Slučaj Gospić

Na pitanje kako bi se slučaj iz Gospića mogao uklopiti u novu definiciju ekocida, Habijan je kazao da je još prerano govoriti o tome jer istraga treba završiti do kraja rujna.

"Teško je reći s obzirom da istraga treba završiti do kraja rujna. U postojećem zakonu imamo kazneno djelo ako se utvrdi sve ovo što se u medijima iznosi moći će se podvesti pod to kazneno djelo, a ne ekocid jer zakon još nije na snazi, ali je vid kaznenog djela protiv okoliša, tu su kazne isto stroge", rekao je.

Dodao je da ne želi da njegove izjave budu shvaćene kao pritisak na sudbenu vlast, ali smatra da bi postojeći normativni okvir trebalo koristiti u najstrožem obliku.

"Ne želim da se shvati kao pritisak na sudbenu vlast, ali mislim da je vrijeme da se normativni okvir koji je Sabor usvojio da ga počnu doista koristiti u najstrožem obliku i s najstrožim kaznama. Kroz presude, kroz izricanje kazne moramo slati poruke", poručio je Habijan.