Šušnjar: Ako su ljudi protiv energana, prestanimo prikupljati otpad

Cijena nafte u posljednja dva tjedna porasla je oko 25 posto, a od početka rata SAD-a i Irana oko 60 posto. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar je upozorio da je posebno velik problem cijena dizela na međunarodnim tržištima.

"Ne samo da je porasla nafta, nego imamo rekordno visoke cijene dizela. To je jedan od najvećih problema. Burze su jutros otvorene s cijenom od 1550 dolara po toni. Rekord je bio 1580 na početku krize. Približavamo se toj granici koja će, po svemu sudeći, biti premašena", rekao je za HRT.

Hrvatska, istaknuo je, relativno dobro stoji s proizvodnjom energije, ali još ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Najavio je da će se novim Nacionalnim planom razvoja industrije poticati ulaganja u energetsku samodostatnost.

Problem otpada

Govoreći o gospodarenju otpadom, Šušnjar je rekao da Hrvatska nema nijednu energanu na otpad. U Europi ih je istovremeno, kaže ministar, oko 500 - približno 400 za neopasni i 100 za opasni otpad. Navodi i primjer Slovenije u kojoj se za tu svrhu koriste i termoelektrane.

"Sjećam se slogana otpad nije smeće. Otpad je gorivo i ne trebamo bježati od toga. Problem u Gospiću je malo prenapuhan, ali ako će rezultirati sustavnim rješavanjem otpada i izgradnjom energane, to možemo pretvoriti u nešto najbolje što nam se dogodilo", rekao je.

"Ovo je problem koji je pao Vladi u krilo i Vlada će ga riješiti, kao i jako puno drugih problema za koje nije bila nadležna pa, kada toliko eskaliraju, dođu Vladi u krilo i riješe se. Tako će i ovo biti riješeno", poručio je.

Izgradnja energane

Šušnjar smatra da Hrvatska mora hitno krenuti u izgradnju energane na otpad te procjenjuje da bi ona operativno mogla biti izgrađena u roku od dvije godine. Naglasio je da bi morala zadovoljiti najviše ekološke i zdravstvene standarde.

"Ako ljudi nisu za energanu u svom susjedstvu, gradu ili županiji, prestanimo skupljati otpad, onaj koji mi proizvodimo doma, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. To je zbrinjavanje onoga što svatko od nas proizvodi. Imamo hiperprodukciju otpada", rekao je.

Kao primjer drukčijeg odnosa prema otpadu naveo je Japan, gdje se, kako je rekao, otpad sustavno prikuplja, odvaja i reciklira. Hrvatska takvu kulturu, smatra, još nije razvila, a prikupljeni otpad izvozi u druge zemlje.