Carney održao govor u Europskom parlamentu: Kanada i Europa zajedno su snažnije

Na samom početku je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola pozdravila kanadskog premijera i naglasila da su odnosi Unije i Kanade uvijek bili prijateljski.

"Uvijek su bili uz nas, i u teškim vremenima. Tijekom Prvog svjetskog rata su nam pomogli, dok smo bili ranjeni. Generaciju kasnije, u Drugom svjetskog rata pomogli su nam pobijediti fašizam", kazala je Metsola i nastavila:

"To govori dovoljno o hrabrom kanadskom duhu i Europa će uvijek biti zahvalna na žrtvi koju su Kanađani podnijeli za našu slobodu i demokraciju. S tim duhom gledamo prema budućnosti, a jučerašnja najava o pridruživanju je veliki korak prema naprijed. Kako bismo radili na onome što nam je zajedničko na mnogim razinama - od obrane, energije, obrazovanja... Ultimativno, nadam se da će to pomoći poboljšati naše života. Zato, dragi Mark, tvoj boravak ovdje je iznimno značajan. Podij je vaš."

Francuski, njemački i engleski

Netko iz dijela gdje se nalazi krajnja desnica je počeo vikati "USA, USA" kad je stao pred govornicu. Kanadski premijer se nasmijao pa obratio okupljenima prvo na francuskom, a potom krenuo s engleskim i njemačkim jezikom.

"Vrijednosti se ne brane same. Uistinu, na kraju Fausta, posljednja starčeva vizija bila je slobodan svijet. I sloboda se mora braniti svaki dan. Ne jednom u 1945. ili 1956., svaki dan. Mi nismo saveznici samo na papiru, mi dijelimo iste vrijednosti i jednaku predanost boriti se za ono u što vjerujemo. Jaka ekonomija nije konačni cilj nego sredstvo za jače društvo", kazao je pa nastavio:

"Kanada i EU nisu geografski povezani, već kroz vrijednosti koje su izabrane i samim time snažne. Naša društva danas potresaju nove oluje: previranja uzrokovana klimatskim promjenama, slabljenje demokratskih normi i korištenje trgovine kao oružja. Multilateralne institucije na koje smo se oslanjali oslabljene su. Suverenitet i otvorenost danas je teško pomiriti. Gospodarska integracija sada se koristi kao oružje, a carine kao sredstvo pritiska.Tijekom takve snažne oluje, jedno drvo može biti srušeno, šuma ne."

Potom je rekao nešto jako bitno oko daljnjeg savezništva.

"Kanada i Europa snažne su svaka za sebe. Zajedno su još snažnije."

Svi koji su očekivali detalje o tome što je točno Europska komisija mislila kada je predložila da Kanada postane prva "pridružena članica" EU-a mogli bi ostati razočarani. Carney je spomenuo taj pojam i pohvalio von der Leyen zbog toga što je "otvorila vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU-a". Međutim, zasad još uvijek nije jasno što bi takav status konkretno značio.

"Pozdravljamo tu inicijativu, ankete pokazuju da velika većina Kanađana podržava mnogo bliže odnose. Savez za budućnost jedinstven je i pozitivan pristup koji ćemo zajedno definirati, oslanjajući se na naše zajedničke snage i temeljeći ga na zajedničkim vrijednostima."

Svjetska sila s boljim manirama

Naglasio je da bi Kanada rado pomogla "zadovoljiti europske potrebe za pouzdanom opskrbom" kritičnim sirovinama, nadovezujući se na prijedlog Ursule von der Leyen o osnivanju nove europske korporacije za kritične minerale, koja bi bila zadužena za koordinaciju nabave i stvaranje zaliha tih sirovina.

"Kanada ima nalazišta više od 34 kritična minerala, a među vodećim smo proizvođačima deset minerala koji su najvažniji za globalnu energetsku tranziciju. Naše savezništvo može pomoći zadovoljiti europske potrebe za pouzdanom opskrbom, kanadsku potrebu za naprednim kapacitetima za preradu te naš zajednički cilj stvaranja cjelovitih lanaca vrijednosti za energetsku tranziciju i obranu. No, treba spomenuti, nije nam cilj biti nova svjetska sila, samo s boljim manirama."

Kanada i EU vide prostor za suradnju na temi koja je posljednjih tjedana u središtu pozornosti, sigurnosti umjetne inteligencije.

"Kanada i Europa mogu udružiti snage u razvoju sigurnosnih protokola za umjetnu inteligenciju", rekao je Carney, odgovarajući na prijedlog Ursule von der Leyen iz njezina govora o stanju Unije da EU i Kanada surađuju na testiranju naprednih modela umjetne inteligencije.

Kanadski premijer naveo je i područja u kojima vidi prostor za dublju suradnju, čime je naznačio i moguće teme i dogovore na summitu Kanade i EU-a koji će se sljedećeg mjeseca održati u Montrealu.

"Kanada i Europa trebale bi osigurati svoju stratešku autonomiju dubokom suradnjom u cijelom nizu strateških područja, uključujući kritične minerale, kapacitete obrambene industrije, umjetnu inteligenciju i računalne kapacitete, energetsku sigurnost, svemir i platne sustave. Trebali bismo težiti digitalnoj trgovini bez prepreka kada je riječ o nepoljoprivrednim proizvodima i širokom rasponu usluga."

"Trebali bismo dodatno produbiti veze među našim građanima i omogućiti mladima da rade, studiraju i žive gdje žele s obje strane Atlantika."

Nakon što je Carney završio govor, zastupnici u dvorani pozdravili su ga ovacijama na nogama. Zastupnici krajnje desnice ostali su sjediti.

Time bi se dodatno ojačale postojeće veze dviju strana na tom području. Europska komisija i Kanada članice su Međunarodne mreže instituta za sigurnost umjetne inteligencije, u okviru koje razmjenjuju znanja o provjeri i procjeni AI modela. Umjetna inteligencija također je jedna od ključnih tema digitalnog partnerstva EU-a i Kanade, pokrenutog u studenome 2023.

Carney je predložio i udruživanje računalnih kapaciteta potrebnih za treniranje velikih i naprednih modela umjetne inteligencije.

Tijekom protekle godine Kanada je potpisala nekoliko novih sporazuma o partnerstvu s Europskom unijom. Postala je i prva neeuropska zemlja koja se pridružila programu SAFE (Security Action for Europe), kojim je predviđeno 150 milijardi eura zajmova za ulaganja u obranu.

No, punopravno članstvo Kanade u EU-u nije moguće jer prema članku 49. Ugovora o Europskoj uniji njoj mogu pristupiti samo europske države.

U odnosima s državama izvan EU-a postoji širok raspon mogućih oblika povezivanja: od ukidanja carina i trgovinskih prepreka putem sporazuma o slobodnoj trgovini, preko sporazuma o pridruživanju koji uključuju i političke komponente, pa sve do sudjelovanja na europskom tržištu - poput slučaja Islanda, Lihtenštajna ili Norveške.

Sporazumi o pridruživanju postoje, primjerice, s Turskom, Izraelom ili Ukrajinom. Ti sporazumi imaju različite ciljeve i mogu, ali ne moraju, biti prvi korak na putu prema punopravnom članstvu.