Trenutno bi samo jednom lideru odgovarali izbori u Ukrajini. "Njemu Zelenski ne treba kao partner"

Gurajući energetsko primirje između Ukrajine i Rusije te privremeno ukinuvši američke sankcije na uvoz ruskog dizela, Donald Trump je prošle subote kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte.

"Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika", rekao je tada.

Sljedećeg dana Zelenski mu je odgovorio kazavši kako je spreman organizirati izbore ako Rusija pristane na dvomjesečno primirje.

"Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore", rekao je Zelenski.

Četvrtina stanovništva je raseljena

Posljednji predsjednički izbori u Ukrajini, na kojima je pobijedio Volodimir Zelenski, održani su još 2019. godine, a njegov je petogodišnji mandat istekao u svibnju 2024., dvije godine nakon početka ruske agresije. Također, izbori za parlament, Verhovnu radu, održani su u srpnju 2019. tako da je i tada izabranim zastupnicima odavno istekao mandat.

No pitanje koje stoji na stolu kada je riječ o mogućem održavanju predsjedničkih i parlamentarnih izbora glasi: kako to učiniti dok Ukrajina ne kontrolira 40-ak posto svoga teritorija, a skoro četvrtina stanovništva raseljena je zbog rata.

Prema podacima UNHCR-a iz veljače ove godine 3,7 milijuna raseljeno ih je unutar Ukrajine, a 5,9 milijuna su izbjeglice u inozemstvu.

"U Ukrajini sada nema ikoga tko bi Rusiji bio prihvatljiv"

No postavlja se još jedno pitanje: kome trenutno odgovaraju izbori u Ukrajini? Zelenskom i ratnoj vladi u Kijevu sigurno ne, ali vjerojatno ni Vladimiru Putinu.

"Malo je vjerojatno da bi bilo tko od konkurenata Zelenskom na izborima vodio drukčiju politiku kada bi bio izabran. Drukčiju u smislu da bi a priori pristao na sve što Rusija traži", kaže vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.

Što se tiče samog Zelenskog, Kovačević napominje kako je on za Rusiju bio problem od samog početka, otkako je izabran.

"On je 2019. kao autsajder pobijedio u predsjedničkoj utrci, a ruske političke elite najviše se boje toga da netko tko nije pod njihovom kontrolom i unaprijed programiran da bude pobjednik izbora, dođe i pobijedi. Trenutno na ukrajinskoj političkoj sceni nema toga tko bi za Rusiju bio prihvatljiv predsjednik."

"Trump želi zapovijedati Zelenskom"

Neodržavanje, odnosno nemogućnost organiziranja izbora dok traje rat - dodaje Kovačević - nije toliko problem za Ukrajince koliko za Trumpa.

"Njemu Zelenski ne odgovara kao partner u pregovorima jer Zelenski doista želi biti partner, a Trump mu želi zapovijedati. Mislim da razlog leži u Trumpovoj osobnoj nesnošljivosti prema Zelenskom pa mu je argument o njegovom nelegitimnom produžetku mandata dobrodošao kao potkrjepa već jasno definiranog animoziteta."

S druge strane, kaže Kovačević, teško da bi na ukrajinskoj političkoj sceni mogli naći ikoga tko bi prihvatio sve što Trump predlaže kao rješenje za rat u Ukrajini.

"Možda bi netko drugi, ako bi postao predsjednik, nešto fleksibilnije razgovarao s Trumpom nego Zelenski. Međutim, ostaje strukturni problem za Trumpa, a to je da rat u Ukrajini nije američki rat. Zbog toga sudbina Ukrajine Trumpu nije prioritet. On naprosto želi da rat u Ukrajini nestane kao tema s njegovog dnevnog reda jer ima drugih većih briga - na prvom mjestu Kinu, a potom Bliski istok."

Kako održati izbore pod kišom raketa?

Ukratko, izbore u Ukrajini u jeku rata bilo bi teško organizirati čak i kada bi nastupilo i poštivalo se primirje. Puno je raseljenih, puno je ljudi poginulo i pitanje je jesu li birački popisi danas vjerodostojni.

"Teško bi bilo organizirati izbore, ali s obzirom na to da je Ukrajina pod pritiskom ratnih potreba razvila sve vrste informacijskih tehnologija, možda bi tehnički čak bilo moguće provesti izbore. No opravdano je zapitati se mogu li se izbori normalno održati pod kišom raketa i granata", kaže Kovačević.