Tko bi mogao zamijeniti Zelenskog?

„Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika“, rekao je američki predsjednik Donald Trump novinarima u subotu, tvrdeći da su višemjesečni ukrajinski napadi na ruske rafinerije nafte naštetili globalnoj opskrbi dizelom.

Međutim, Trumpova želja ne znači da će je Ukrajina i ispuniti.

Iako je petogodišnji predsjednički mandat Volodimira Zelenskog istekao 2024. godine, ukrajinski ustav i odredbe o ratnom stanju omogućuju mu produljenje mandata tijekom rata. Mnogi Ukrajinci žele obnovu političkog vodstva, ali nerado bi pristali na predsjedničke izbore prije završetka rata koji traje već četiri i pol godine.

Odgovarajući na Trumpove izjave, Zelenski je predložio održavanje izbora ako ruski predsjednik Vladimir Putin zajamči 60-dnevni prekid vatre. No ako se izbori održe u bliskoj budućnosti, tko bi mogao biti protukandidat Zelenskom?

„Ako se izbori održe uskoro, jedan od bivših vojnih zapovjednika najizgledniji je suparnik Zelenskog“, rekao je za Al Jazeeru politički analitičar Igar Tyshkevych iz Kijeva.

S druge strane, prema njegovu mišljenju, politički veterani poput bivšeg predsjednika Viktora Porošenka, koji je izgubio predsjedničke izbore 2019. od Zelenskog, i bivše premijerke Julije Timošenko, protiv koje se vodi istraga zbog korupcije, nemaju izgleda za pobjedu.

Valerij Zalužni: „Najizglednija alternativa“

Bivši vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske i aktualni veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu nalazi se na vrhu popisa mogućih suparnika Zelenskog.

„Najmanje od 2023. godine, a osobito od 2024., nakon njegove smjene, Valerij Zalužni smatra se najizglednijom alternativom Zelenskom, njegovim najopasnijim konkurentom koji ga može pobijediti na izborima“, rekao je za Al Jazeeru Volodimir Fesenko, voditelj kijevskog istraživačkog centra Penta.

Prema anketi kijevske agencije Rating Group od 8. listopada, gotovo dvije trećine Ukrajinaca, odnosno 64 posto, ima povjerenja u Zalužnog, dok mu 25 posto ne vjeruje.

To povjerenje temelji se na njegovim vojnim uspjesima iz 2022. godine.

Nakon obrane Kijeva tijekom prvih tjedana ruske invazije punog opsega 2022., Zalužni je predvodio protuofenzive kojima je Ukrajina vratila kontrolu nad 40 posto teritorija koji je bio pod ruskom kontrolom.

Smijenjen je 2023. godine nakon što dugo očekivana ljetna protuofenziva nije donijela rezultate. Zalužni je i dalje svojevrsna nepoznanica kada je riječ o najvažnijim poslijeratnim pitanjima.

Krupne građe i upečatljive pojave, 53-godišnji Zalužni namjerno je suzdržan u javnim nastupima, ostavljajući javnost da nagađa o njegovim stajalištima o gospodarskoj obnovi Ukrajine, teškoj demografskoj krizi i nastojanjima zemlje da pristupi Europskoj uniji.

Ne sudjeluje u televizijskim raspravama, rijetko razgovara s novinarima, a povremeno objavljuje autorske tekstove s detaljnim analizama problema povezanih s ratom te općenitim porukama o potrebi osiguravanja trajnog mira i sigurnosnih jamstava zapadnih partnera Ukrajine.

Druga prilika za Zelenskog?

Bivši komičar izabran je za predsjednika 2019. godine sa 73 posto glasova, što je najbolji rezultat u postsovjetskoj povijesti Ukrajine.

Unatoč nizu korupcijskih skandala u svojem najbližem okruženju, 48-godišnji Zelenski i dalje uživa dovoljno veliku popularnost da se ponovno kandidira za predsjednika.

Prema anketi agencije Rating Group, više od polovice Ukrajinaca, odnosno 53 posto, ima povjerenja u njega, dok mu 40 posto ne vjeruje. Međutim, obnovljeno Trumpovo neprijateljstvo prema Zelenskom moglo bi mu ponovno ići u korist.

Kirilo Budanov: Vjeruje mu više od polovice Ukrajinaca

General-pukovnik Kirilo Budanov drugi je najpopularniji i najkarizmatičniji vojni čelnik koji ima izglede postati ukrajinski predsjednik.

Četrdesetogodišnji bivši čelnik vojne obavještajne službe imenovan je u siječnju predstojnikom ureda predsjednika Zelenskog. Budanov je predvodio odvažne operacije protiv Rusije, uključujući upad na Krim, koji je Rusija anektirala, 2016. godine radi postavljanja eksploziva u vojnoj zračnoj bazi.

Zelenski ga je 2020. imenovao načelnikom Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane (GUR), koja se razvila u agresivnu službu za specijalne operacije oslonjenu na naprednu tehnologiju. Napadi pomorskih bespilotnih letjelica GUR-a nanijeli su štetu ruskoj Crnomorskoj floti, prisilivši je na povlačenje s anektiranog Krima u rusku luku Novorosijsk.

Prema anketi agencije Rating Group, Budanovu vjeruje 53 posto Ukrajinaca, dok mu 31 posto ne vjeruje.

Mihajlo Fedorov: Mlad, popularan i odvažan

S 35 godina Mihajlo Fedorov je najmlađa osoba na popisu mogućih predsjedničkih kandidata. Postao je poznat nakon što ga je Zelenski 2019. imenovao ministrom digitalne transformacije. Na toj je dužnosti uspio znatno pojednostavniti birokratske postupke u zemlji opterećenoj korupcijom.

Njegovo ministarstvo pokrenulo je aplikaciju za pametne telefone Diia, koja građanima omogućuje pristup više od 100 javnih usluga putem interneta.

U siječnju je Zelenski imenovao Fedorova, koji nije imao nikakvog vojnog iskustva, ministrom obrane zaduženim za logistiku, proračun, reforme, antikorupcijske mjere i sporazume kojima se osigurava zapadna pomoć ili zajmovi vrijedni više milijardi dolara.

Fedorov se obračunao s korupcijskim shemama povećanjem transparentnosti nabave novog oružja, hrane i medicinskih potrepština.

Drastično je povećao broj bespilotnih letjelica koje su paralizirale ruske opskrbne pravce te uništavale skladišta oružja i goriva, rafinerije nafte i sustave protuzračne obrane. Također je povećao broj kopnenih robota koji se koriste za dostavu hrane i streljiva te evakuaciju ranjenih vojnika.

Međutim, reforme su razljutile Oleksandra Sirskog, vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske, koji je, prema izvješćima, u srpnju zahtijevao Fedorovljevu smjenu.

Fedorovljevi pristaše tjednima su organizirali okupljanja diljem Ukrajine, dok je njegova popularnost naglo porasla, s 35 posto u lipnju na 65 posto u srpnju, prema anketama agencije Rating Group.

Međutim, u kolovozu je povukao nepopularan potez izjavivši da bi Ukrajina trebala održati predsjedničke izbore, a njegova trenutačna razina potpore iznosi 38 posto.

Jevhenij Hmara: Nepoznati ukrajinski ministar obrane

Popis pet najistaknutijih mogućih kandidata zaključuje Jevhenij Hmara, general koji je naslijedio Fedorova na dužnosti ministra obrane.

Do imenovanja u srpnju bio je relativno nepoznat javnosti, a prema anketi uživa povjerenje 29 posto Ukrajinaca, dok mu 16 posto ne vjeruje.

Riječ je o dugogodišnjem obavještajnom dužnosniku koji se rijetko pojavljivao u javnosti. Prema istraživanju, dodatnih 43 posto ispitanika nije znalo tko je on.

Slabi izgledi ministra vanjskih poslova i bivšeg predsjednika

Na šestom i sedmom mjestu popisa nalaze se ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, dugogodišnji diplomat koji je osigurao ključnu potporu Turske i Poljske, te bivši predsjednik Porošenko.

Obojica uživaju povjerenje 24 posto Ukrajinaca.

Međutim, Porošenko, koji je 2014. došao na vlast s antikorupcijskim programom, ali je poslije bio upleten u korupcijski skandal povezan s preplaćenim rezervnim dijelovima za vojnu opremu, ima vrlo nisku razinu popularnosti. Čak 70 posto anketiranih izjavilo je da mu ne vjeruje.