Troskot: Građani mogu trošiti samo 21 dan u mjesecu. Hormuz s tim nema nikakve veze

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procijenili su analitičari HNB-a u svom biltenu.

Troskot se osvrnuo na HNB-ov Bilten, koji upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, kao i na tvrdnje Vlade da su gospodarski izazovi povezani s događanjima u Hormuškom tjesnacu. Na pitanje drži li takva teza vodu, odgovorio je:

"Ne. Kada govorimo o energetici, tada imamo ozbiljan problem gdje mi nemamo vlastite izvore energije. Mi se oslanjamo na 60 posto uvoza električne energije. Rijeke i jezera kod nas ne mogu biti upotrebljena za proizvodnju struje iz hidrocentrala. Interventno uvozimo struju, to plaćamo kao skupo zlato jer treba električnu energiju nabaviti osobito za vrijeme sezone.

A tada ste spremni platiti bilo što jer ne želimo biti u situaciji da odmrzavamo ledenice za vrijeme visokih temperatura. Hormuz nema veze s tim. HOPS je kompanija unutar HEP-a, to je prijenosna mreža, autoput za električnu energiju. Tamo zaposlenici kradu sekundarne sirovine koje se koriste za izgradnju mreže, a čim mreže nema, povećava se mrežarina. Hormuz ne pije vodu."

'Na jedan Pantheon trebali bismo izgraditi dvije hidrocentrale ili tri nuklearke'

Dodao je kako u javnosti ne vidi jasnu raspravu o tome koji bi dugoročno trebali biti stabilni izvori energije u Hrvatskoj.

"Koji bi to bio stabilni izvor energije u Hrvatskoj? To nisam čuo ni od SDP-a ni od Možemo. Hoće li to biti hidroelektrana na plin u Rijeci ili nuklearka? Vidimo da se najavljuje Pantheon u Topuskom. To energetski nema smisla.

Na jedan Pantheon, u ovoj situaciji gdje mi nemamo dovoljno električne energije, trebali bismo izgraditi dvije hidrocentrale poput Zakučca u Omišu ili tri nuklearke da bismo pokrili potrebe takvog projekta. Mi već sada uvozimo 60 posto električne energije tijekom sezone i zamislite da imamo proizvodnju takvog tipa data centra."

'Građani mogu trošiti 21 dan tijekom mjeseca, a ostalo se pokrivaju'

Govoreći o HNB-ovim prognozama, Troskot je ustvrdio pokazuju i slabije turističke pokazatelje te pad potrošnje.

"I ovo nema veze s Hormuzom, to pokazuje i bilten HNB-a. On pokazuje i pad turizma, noćenja u prva dva kvartala. Naš osnovni oslonac ekonomije ne pokazuje noćenja kao prošle godine. A još važniji je podatak pad potrošnje u trgovinama na malo. Znači naši građani mogu trošiti 21 dan tijekom mjeseca, a ostalo se pokrivaju.

Ovaj izvještaj Biltena i cijela situacija demaskira vladinu ekonomsku politiku koja se bazirala na dva stupa - inflacija i EU novac koji se, nažalost, koristio isključivo za izgradnju javnog sektora, zgrada poput pravosuđa. Privatni sektor je malo dobio, a zapravo je to ključ ekonomskog razvoja cijele zapadne Europe i cijelog zapadnog svijeta."

'Inflacija je učinila svoje, ljudi više toliko ne troše'

Komentirajući smanjenu projekciju gospodarskog rasta i turističke pokazatelje, Troskot je rekao kako Ministarstvo turizma ima i pozitivnih poteza, ali da podaci ipak nisu ohrabrujući.

"Ima dobrih stvari koje je Ministarstvo turizma radilo. Primjerice, treba pohvaliti video s Johnom Malkovichem. Vidi se da je dosta Amerikanaca na obali. Ono što jest problem - zbog geopolitičke situacije na Bliskom istoku očekivalo se da će se turisti koji su trebali dolaziti na Cipar, u Grčku ili Tursku preliti u Hrvatsku i da ćemo u prvih šest mjeseci imati turizam barem na razini prošlogodišnjeg. Prihode ćemo tek vidjeti, ali podaci pokazuju da se to ne događa."

'Na sve moguće načine industrijska i poljoprivredna proizvodnja se smanjuju, a potiče se uvoz hrane'

Dodao je kako se posljedice inflacije vide i u maloprodaji te industrijskoj proizvodnji.

"Drugo je potrošnja u trgovini na malo. Ljudi jednostavno više toliko ne troše, inflacija je učinila svoje. Inflatorni pritisci osjećaju se u novčanicima naših građana. Ono što je prošlo ispod radara, a tiče se ekonomskih aktivnosti u prvih šest mjeseci, jest pad industrijske proizvodnje. Jedan Chromos, koji je već stoljeće prisutan u Hrvatskoj, zatvara urede i seli u Beograd.

Kraš je prodan, PIK Vrbovec je prodan novim investitorima, na sve moguće načine industrijska i poljoprivredna proizvodnja se smanjuju, a potiče se uvoz hrane. Morat će doći do ozbiljnog preslagivanja proračuna u rujnu i listopadu. Ljudi će uvidjeti da novca više nema i da se više neće moći oslanjati na EU fondove.", kaže Troskot.