Možete li za svoju plaću kupiti iste stvari kao prije pet godina? Evo što kažu brojke

Euronews Business analizira gdje su stvarne plaće najviše porasle, gdje su najviše pale i zbog čega.

Pandemija covida-19, ruska invazija na Ukrajinu, nagli rast cijena energije, rekordna inflacija i drugi čimbenici izvršili su snažan pritisak na plaće diljem Europe. Rast troškova života teško je pogodio milijune europskih kućanstava.

Stvarne plaće, odnosno plaće usklađene s inflacijom, pale su u trećini analiziranih europskih zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja do početka 2026.

Koje su zemlje zabilježile najveći pad stvarnih plaća između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2026.? Gdje su stvarne plaće najviše porasle? I zašto su neke zemlje bile iznimke, dok je europodručje u cjelini zabilježilo pad?

Prema OECD-ovu Izvješću o zaposlenosti za 2026., koje obuhvaća 27 europskih država, ali ne i sve članice Europske unije, stvarne plaće kumulativno su pale u devet zemalja između prvog tromjesečja 2021. i prvog tromjesečja 2026.

Posljedice krize troškova života

"Na stvarne plaće i u prvom tromjesečju 2026. još je utjecala kriza troškova života iz 2022. i 2023.", rekao je Andrea Bassanini, urednik OECD-ova Izvješća o zaposlenosti.

"Budući da se sektorski kolektivni ugovori ne obnavljaju svake godine i njihovo se sklapanje odvija u različitim razdobljima, pregovorene plaće vrlo su se sporo oporavljale i nisu u potpunosti nadoknadile gubitke."

Dodao je kako su zakonski propisane minimalne plaće uglavnom pratile rast cijena.

Italija zabilježila najveći pad

Najveći pad stvarnih plaća zabilježen je u Italiji, gdje su one pale za 6,1 posto.

Ronald Janssen, bivši glavni ekonomist Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Savjetodavnog odbora sindikata pri OECD-u (TUAC), smatra da su sustavno odgađanje sklapanja novih kolektivnih ugovora od strane poslodavaca i slabljenje pregovaračke pozicije sindikata pridonijeli tom padu.

Ekonomist Michele Bavaro sa Sveučilišta Scuola Normale Superiore istaknuo je da su dugotrajna kašnjenja u obnovi kolektivnih ugovora usporila rast nominalnih plaća nakon izbijanja inflacije.

Richard Grieveson i Meryem Gökten iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) kao dodatne razloge navode slabu produktivnost, skroman gospodarski rast i relativno sporu prilagodbu nominalnih plaća.

Nakon Italije slijede Češka s padom od 5,8 posto i Švedska s padom od 4,8 posto. U Danskoj su stvarne plaće pale za 2,1 posto, u Španjolskoj za 2 posto, dok je prosjek europodručja iznosio minus 1,8 posto.

Manji pad zabilježile su i Slovačka, Finska, Irska i Švicarska, između 0,7 i 1,4 posto.

Inflacija i nesigurnost na tržištu rada

Janssen smatra da je ubrzanje inflacije tijekom 2021. i 2022. bilo ključan čimbenik.

"Kasniji krugovi kolektivnih pregovora pokušali su vratiti kupovnu moć plaća, ali su radnici i sindikati imali slabiju pregovaračku poziciju zbog nesigurnosti radnih mjesta izazvane višegodišnjim usporavanjem gospodarskog rasta, strahovima od deindustrijalizacije zbog kineske konkurencije i trgovinskog rata koji predvode Sjedinjene Države, a koji otežava pristup jednom od glavnih europskih izvoznih tržišta", rekao je.

U Belgiji su stvarne plaće ostale nepromijenjene, dok su Francuska i Estonija zabilježile tek simboličan rast od 0,1 posto.

Turska veliki izuzetak

Najveći rast stvarnih plaća zabilježila je Turska, čak 78,6 posto, unatoč inflaciji od 32 posto sredinom 2026. godine.

"Rast stvarnih plaća od 79 posto u Turskoj matematički je točan, ali precjenjuje stvarni rast životnog standarda", upozorili su Grieveson i Gökten.

Istaknuli su da su stvarne plaće 2021. bile na vrlo niskoj razini nakon valutne krize iz 2018., pa dio zabilježenog rasta predstavlja tek oporavak.

Dodali su kako su glavni pokretač naglog rasta tijekom 2022. i 2023. bila dvostruka povećanja minimalne plaće, ponajprije motivirana izborima.

"Nakon izbora 2023. prilagodba minimalne plaće ponovno se provodi jednom godišnje i od tada zaostaje za inflacijom", naveli su.

Također su doveli u pitanje pouzdanost službenih podataka o inflaciji u Turskoj, pozivajući se na tvrdnje oporbenih stranaka da se njima manipulira.

Mađarska predvodi u Europskoj uniji

Mađarska je druga s rastom stvarnih plaća od 29,8 posto i predstavlja svojevrsni izuzetak unutar Europske unije. U Poljskoj su stvarne plaće porasle za 16,5 posto. Sve tri vodeće zemlje nalaze se izvan europodručja.

Glavni ekonomist ING-a Péter Virovácz rekao je da snažan rast stvarnih plaća u Mađarskoj proizlazi iz kombinacije kroničnog nedostatka radne snage, državne politike plaća i oporavka nakon inflacijskog šoka.

Prema njegovim riječima, taj rast nije posljedica iznimnog povećanja produktivnosti, nego kombinacije napetog tržišta rada, agresivne politike povećanja minimalne plaće, postupnog približavanja razine plaća zapadnoeuropskim standardima i nastojanja radnika da nadoknade izgubljenu kupovnu moć.

Unutar europodručja najveći rast stvarnih plaća zabilježila je Litva, 14,8 posto. Nijedna druga članica nije ostvarila dvoznamenkasti rast. Slijede Latvija s 7,4 posto, Slovenija sa 6,6 posto, Portugal s 5,6 posto, Grčka s 4,7 posto i Luksemburg s 4,1 posto.

Velika europska gospodarstva

Među pet najvećih europskih gospodarstava prednjači Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje su stvarne plaće porasle za 3,6 posto.

U Njemačkoj su porasle za 0,9 posto, a u Francuskoj za samo 0,1 posto. Italija je zabilježila najveći pad među svim analiziranim zemljama, dok su u Španjolskoj stvarne plaće pale za 2 posto.

"Važan čimbenik bio je rast zakonski propisanih minimalnih plaća, koje su odlukom vlada u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu rasle brže od inflacije, dok su u Francuskoj i Španjolskoj uglavnom pratile rast cijena", rekao je Bassanini.

Grieveson i Gökten dodali su da je fleksibilniji sustav određivanja plaća u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz dugotrajne probleme s pronalaskom radnika, omogućio bržu prilagodbu nominalnih plaća inflaciji nego u većem dijelu europodručja.

U izvješću se napominje da se podaci za prvo tromjesečje 2026. odnose na razdoblje prije novog skoka cijena energije, koji je uslijedio nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na Iran i odgovora Teherana.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Hrvatska nije obuhvaćena usporedbom stvarnih plaća u OECD-ovu Izvješću o zaposlenosti jer još nije članica OECD-a. Ipak, dostupni podaci pokazuju da nominalne plaće i dalje rastu, ali da ih istodobno nagriza ponovno ubrzavanje inflacije.

Naime, OECD procjenjuje da će rast realnih raspoloživih dohodaka u Hrvatskoj usporiti zbog viših cijena energije i inflacijskih pritisaka, premda tržište rada ostaje snažno uz nisku nezaposlenost i nastavak rasta plaća.

Drugim riječima, plaće u Hrvatskoj i dalje rastu nominalno, ali će rast kupovne moći biti skromniji nego prethodnih godina jer dio povećanja "pojede" inflacija.