Ekonomisti upozoravaju: Zbog ekstremnih vrućina prijeti novi rast cijena hrane

Inflacija cijena hrane napokon je počela usporavati diljem eurozone, pružajući određeno olakšanje kućanstvima nakon godina rasta računa za namirnice.

No ekonomisti upozoravaju da predah možda neće dugo trajati.

Umjesto nedavnog rata u Iranu, ovogodišnje ekstremne vrućine sada se nameću kao najveći rizik za cijene hrane sljedeće godine, pri čemu suše i toplinski valovi ugrožavaju urode diljem Europe i šire.

„Smatramo da će ovogodišnji ljetni toplinski valovi sljedeće godine snažnije poticati rast cijena hrane nego rat“, rekao je Tomas Dvorak, viši ekonomist u Oxford Economicsu, u novom izvješću.

Upozorenje dolazi unatoč strahovima koji su se pojavili ranije ove godine da će se više cijene nafte i gnojiva, potaknute sukobom Izraela i Irana, brzo preliti na police supermarketa, prenosi Euronews.

Ti su strahovi oslabjeli nakon što su se cijene nafte i gnojiva smanjile poslije prekida vatre. Ekonomisti navode da je globalnim šokovima na tržištu sirovina obično potrebno oko godinu dana da stignu do potrošača, što znači da bi raniji skok cijena ipak mogao izazvati umjereni pritisak na rast cijena hrane u 2027. godini.

Ekonomisti Oxford Economicsa i Deutsche Banka očekuju da će se inflacija cijena hrane sljedeće godine ponovno ubrzati jer se više cijene sirovina budu prenosile kroz lanac opskrbe hranom.

Viši troškovi energije i gnojiva utječu na cijene hrane

Viši troškovi energije i gnojiva utječu na cijene hrane kroz dva glavna kanala. Prvo, energija se koristi u cijelom lancu opskrbe hranom — od traktora i prijevoza do prerade, pakiranja i hlađenja — zbog čega proizvodnja postaje skuplja. Drugo, cijene gnojiva rastu zajedno s cijenama prirodnog plina, povećavajući troškove poljoprivrednika. Potrebno je vrijeme da ti troškovi stignu do polica supermarketa: cijene energije mogu utjecati na cijene gnojiva u roku od nekoliko tjedana, ali smanjena uporaba gnojiva ili promjene u sjetvi obično povećavaju cijene hrane tek nakon sljedeće žetve.

Oxford Economics procjenjuje da bi zajednički učinak viših cijena nafte, gnojiva i poljoprivrednih sirovina tijekom sljedeće godine mogao povećati inflaciju cijena hrane u eurozoni za oko 0,5 postotnih bodova. Očekuje se da će se taj učinak postupno pojačavati, prvo utječući na svježu hranu, a potom na prerađene proizvode.

Međutim, najveća neizvjesnost sada je vrijeme. Visoke temperature i suša mogu smanjiti prinose usjeva, povećavajući cijene voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda. Oxford Economics procjenjuje da bi samo vremenski uvjeti sljedeće godine mogli povećati inflaciju cijena hrane za do jedan postotni bod, čime bi se inflacija cijena hrane u eurozoni u 2027. mogla približiti razini od oko tri posto.

Procjenjuje se da bi samo utjecaj vremenskih prilika sljedeće godine mogao povećati inflaciju cijena hrane za do jedan postotni bod.

Ekonomisti Deutsche Banka utvrdili su da bi, unatoč tome što su se cijene nafte i gnojiva povukle s najviših razina, šok na tržištu sirovina zabilježen od ožujka do lipnja tijekom sljedeće godine ipak mogao povećati cijene hrane za oko 1,3 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 0,8 posto u eurozoni. To bi ukupnoj inflaciji dodalo približno 0,1 do 0,15 postotnih bodova.

Zašto inflacija cijena hrane i dalje usporava

Inflacija cijena hrane u eurozoni smanjila se s 2,5 posto na godišnjoj razini u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju 2026., prema preliminarnoj procjeni Eurostata. To je najniža stopa harmonizirane inflacije cijena hrane od sredine 2021. godine.

Vodeći pokazatelji upućuju na to da bi rast cijena hrane mogao ostati umjeren do kraja godine. Usporavanju su pridonijeli dobar urod žitarica u 2025. i višak sirovog mlijeka, koji je snizio cijene mliječnih proizvoda.

Popustili su i raniji globalni šokovi, pri čemu su se cijene čokolade, kakaa i kave stabilizirale nakon snažnog rasta u 2025. Istodobno, cijene maslinova ulja nastavljaju padati s rekordnih razina zabilježenih 2022., dok su niži troškovi energije smanjili troškove prerade hrane.

Oxford Economics očekuje da će ti čimbenici u nadolazećim mjesecima održavati inflaciju cijena hrane na niskoj razini te je smanjio prognozu inflacije cijena hrane, alkohola i duhana za 2026. na 2,1 posto.

„No smatramo da je inflacija cijena hrane i dalje spremna ubrzati, samo uz dulje vremensko kašnjenje nego što smo ranije pretpostavljali“, navodi se u izvješću.

Ekonomisti Deutsche Banka također ukazuju na slabljenje cjenovnih pritisaka. Terminska tržišta pokazuju da bi cijene energije tijekom sljedećih mjeseci trebale postupno padati, dok su se globalne cijene hrane i gnojiva uglavnom stabilizirale. Otkupne i veleprodajne cijene također nastavljaju upućivati na umjerenu inflaciju cijena hrane.

Unatoč tome, upozoravaju da bi ponovno jačanje geopolitičkih napetosti moglo preokrenuti taj trend.

Zašto bi ovogodišnji toplinski valovi mogli povećati cijene hrane sljedeće godine

Ovogodišnji toplinski valovi te neuobičajeno topli i suhi vremenski uvjeti mogli bi snažnije utjecati na cijene hrane nego sam šok na tržištu sirovina. Šteta na usjevima već se smatra neizbježnom, dok bi dodatni toplinski valovi mogli još više smanjiti urode i povećati inflaciju cijena hrane u 2027. godini.

Snažna pojava El Niña također bi mogla pojačavati ekstremne vremenske prilike, povećavajući rizik od novih poremećaja.

„Negativan utjecaj vremenskih prilika mogao bi dodatno ojačati zbog posebno snažnog El Niña ove godine. Procjenjujemo da će sljedeće godine inflaciji cijena hrane dodati do jedan postotni bod te ćemo povećati našu prognozu za 2027. na oko tri posto“, objavio je Oxford Economics.

Očekuje se da će se predviđeni rast cijena pojaviti u prvoj polovici 2027., prije nego što postupno oslabi u drugoj polovici godine.

Dugoročni troškovi toplinskih valova

Oxford Economics poziva se na radni dokument Europske središnje banke iz 2023. godine, u kojem je utvrđeno da rast temperatura s vremenom nastavlja povećavati cijene hrane i ukupnu inflaciju, pri čemu je učinak na cijene hrane najsnažniji. Također je utvrđeno da više temperature mogu utjecati na inflaciju i do 12 mjeseci nakon početnog vremenskog šoka.

U radnom dokumentu ESB-a procjenjuje se da bi globalno zatopljenje do 2035. moglo povećati prosječnu godišnju inflaciju cijena hrane u svijetu za između 0,92 i 3,23 postotna boda, ovisno o klimatskom scenariju. Također je utvrđeno da je toplinski val u Europi 2022. povećao europsku inflaciju cijena hrane za 0,67 postotnih bodova, a inflaciju cijena hrane u eurozoni za 0,78 postotnih bodova, pri čemu su najveći učinci zabilježeni u južnoj Europi.

No budući toplinski valovi mogli bi imati još veći utjecaj na cijene hrane. Uz nastavak zagrijavanja očekuje se da će se povećavati inflacijski učinak ekstremno toplih ljeta. ESB procjenjuje da bi toplinski val sličan onome iz 2022., kada bi se dogodio u klimatskim uvjetima koji se očekuju 2035., povećao europsku inflaciju cijena hrane za oko jedan postotni bod, u usporedbi s današnjih 0,67 postotnih bodova.

Istraživači tvrde da, kako se klima zagrijava, usjevi postaju osjetljiviji na toplinski stres, što znači da će isti toplinski val vjerojatno prouzročiti veće gubitke uroda i snažnije pritiske na rast cijena hrane.