Uoči prosvjeda protiv megafarmi: „Imamo zarobljene institucije, građani moraju raditi posao inspekcija“

„Građani su ti koji moraju raditi monitoring, a ne inspekcije jer inspekcije to ne žele raditi“, između ostalog je poručio.

Val građanskog otpora protiv velikih farmi peradi nastavlja se na sjeveru Hrvatske.

Za sutra je u Koprivnici najavljen prosvjed „Ni Podravini nije ravno – sjever protiv megafarmi“, a među glavnim razlozima nezadovoljstva je stanje oko farme u Velikom Pažutu.

Damir Rossini, jedan od protivnika takvih projekata iz GI Sunjani ne žele biti smuljani, u programu N1 ustvrdio je da se nakon početka probnog rada farme ostvaruje upravo ono na što su aktivisti ranije upozoravali. „Neki dan su bili aktivisti, možete vidjeti ogromnu hrpu gnoja, otprilike 50 do 60 metara dugu, dva do tri metra visine i nekoliko metara širine. To je odloženo, navodno već dva mjeseca tako stoji na jednoj njivi i lagano se cijedi“, rekao je Rosini. Tvrdi da se u blizini nalazi kanal povezan sa zaštićenim područjem, koji se ulijeva u Muru. „To je područje Regionalnog parka Mura-Drava. Tu je potpuno ugrožen taj park prirode“, ustvrdio je.

„Kad se priopćenje investitora prevede: Imamo dozvole i ne možete nam ništa“

Rossini je kritizirao i argument investitora da se sama farma ne nalazi unutar granica zaštićenog područja. „Imamo šturo priopćenje samih investitora. Kad se to prevede s birokratskog jezika na jezik ljudi, to otprilike znači: Imamo sve dozvole i ne možete nam ništa“, rekao je. Sličan prigovor uputio je i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, tvrdeći da nije dovoljno promatrati samo nalazi li se investicija formalno unutar zaštićenog područja. „Ne ispituju se emisije iz same farme, emisije plinova, u prvom redu amonijaka, utjecaj nitrata, kako će se to odražavati, kud će ići vodotokovi“, tvrdi Rossini.

Na pitanje što stanovnici područja oko farmi najviše prijavljuju, Rossini odgovara – smrad. Tvrdi da neugodan miris nije samo pitanje kvalitete života nego i mogući indikator emisija povezanih s intenzivnim uzgojem životinja. Posebno upozorava na amonijak i spojeve dušika te smatra da bi se pri procjeni utjecaja novih farmi moralo uzeti u obzir i postojeće opterećenje okoliša. „Svaka takva farma promatra se samostalno i ne gledaju se kumulativni učinci“, rekao je. Problem je, tvrdi, i to što se prije pokretanja projekata nedovoljno utvrđuje početno, odnosno „nulto“ stanje okoliša kako bi se kasnije moglo preciznije utvrditi dodatno opterećenje.

„Radi se o zarobljenim institucijama“

Na pitanje koja je onda funkcija države ako građani moraju obavljati posao nadležnih institucija, Rossini je iznio najoštriju kritiku. „Iskreno, ne znam koja je funkcija države u toj cijeloj slici. Radi se o zarobljenim institucijama. To svi moramo osvijestiti“, rekao je. Tvrdi da problem nije u pojedinačnim službenicima, nego u sustavu. „Mi imamo zakone, zakone Europske unije, oni se ne provode. Jednostavno postoji blokada unutar institucija. I to nije neki pojedinačan službenik koji je možda korumpiran ili neki pojedinačni slučaj. Tu se radi o cijelom sustavu“, ustvrdio je. Na opasku da bi mu iz vlasti mogli odgovoriti da su takve tvrdnje paranoične ili histerične, Rossini odgovara: „Niti sam paranoičan, niti sam histeričan, niti sam protiv farmi, niti sam protiv piletine. Ovdje se radi jednostavno o flagrantnom kršenju zakona, nepoštivanju osnovnih zakonskih normi i potpunom nepostupanju inspekcija.“