Usporedili smo prosječne plaće u Hrvatskoj i osam sličnih zemalja EU-a. Evo kako stojimo

Prema podacima DZS-a, prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura ili 25 eura veća nego siječanjska. Medijalna, pak, neto plaća u veljači je bila 1.282 eura, što je 22 eura manje od medijalne plaće u siječnju. Raspodjela prosječna plaće prema decilima pokazuje da i dalje dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama ima plaću manju od prosječne.

Kolika plaća dovoljna za normalan život?

Puno se govori u javnosti o tome kolika bi trebala biti prosječna plaća, odnosno plaća dovoljna za dostojanstven život, što je kategorija ugrađena i u hrvatski Ustav.

Na velikom prosvjedu četiriju sindikata prošle subote u Zagrebu, sindikalni čelnici od Vlade su zatražili podizanje minimalne neto plaće na 1.100 eura dok su za plaću potrebnu za dostojanstven život rekli da bi trebala biti 2.200 eura.

Usporedili smo iznos prosječne plaće u Hrvatskoj, stopu inflacije i nezaposlenosti te procjenu ovogodišnjeg gospodarskog rasta s podacima iz osam članica Europske unije koje su po nizu gospodarskih pokazatelja i geografskih obilježja usporedive s Hrvatskom. To su Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Dvije zemlje imaju veće prosječne plaće

Od spomenutih zemalja, veće prosječne neto plaće od Hrvatske imaju Slovenija i Estonija. Rumunjska ima daleko najveću inflaciju u Eurpskoj uniji - 9 posto, ali nije članica eurozone u kojoj Hrvatska trenutno ima najvišu stopu - 4,8 posto.

Nezaposlenost u Hrvatskoj u ožujku je bila 4,3 posto. Podaci za ostale spomenute zemlje razlikuju se po datumima objava, a manju stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju Bugarska, Slovačka i Slovenija.

Što se tiče predviđenog rasta BDP-a u ovoj godini, zasad je procjena da će u Hrvatskoj rasti između 2,6 i 2,9 posto. Manji rast BDP-a predviđa se Estoniji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji.

HRVATSKA

prosječna neto plaća: 1.527 eura (veljača)

inflacija: 4,8 % (ožujak)

nezaposlenost: 4,3 % (ožujak)

predviđeni rast BDP-a: 2,6-2,9 %

BUGARSKA

(podaci Statističkog zavoda Bugarske)

prosječna neto plaća: 1.070 eura (2.092 leja)

inflacija: 4,1 %

nezaposlenost 3,5 %

predviđeni rast BDP-a: 2,5-3 %

ESTONIJA

(podaci Statističkog zavoda Estonije)

prosječna neto plaća: 1.650 eura (prosinac 2025.)

inflacija: 3,1 %

nezaposlenost: 7,5 %

predviđeni rast BDP-a: 2,1-2,3 %

LATVIJA

(podaci Službenog statističkog portala Latvije)

prosječna neto plaća: 1.346 eura (prosinac 2025.)

inflacija: 3,6 %

nezaposlenost:6,7 % (krajem 2025.)

predviđeni rast BDP-a: 2,2-2,8 %

LITVA

(podaci Službenog statističkog portala Litve)

prosječna neto plaća: 1.514 eura (siječanj)

inflacija: 4,5 %

nezaposlenost: 6,6 %

predviđeni rast BDP-a: 2,2-2,8 %

MAĐARSKA

(podaci Središnjeg statističkog ureda Mađarske)

prosječna neto plaća: 1.405 eura (509.200 forinti)

inflacija: 2,1 % (travanj)

nezaposlenost: 4,8 %

predviđeni rast BDP-a: 1,7-2,3 %

RUMUNJSKA

(podaci Nacionalnog statističkog instituta Rumunjske)

prosječna neto plaća: 1.089 eura (5.557 leja)

inflacija: 9 % (veljača)

nezaposlenost: 6,3 %

predviđeni rast BDP-a: 0,5-1,2 %

SLOVAČKA

(podaci Slovačkog zavoda za statistiku)

prosječna neto plaća: 1.200 eura (ožujak)

inflacija: 3,5 % (ožujak)

nezaposlenost: 5,6 % (prosinac 2025.)

predviđeni rast BDP-a: 0,5-1,1 %

SLOVENIJA

(podaci Statističkog ureda Republike Slovenije)

prosječna neto plaća: 1,653 eura (siječanj)

inflacija: 2,5 %

nezaposlenost: 4,1 %

predviđeni rast BDP-a: 2,2-2,4 %

A kakva je kupovna moć?

No sami 'goli' podaci o prosječnim plaćama ne govore puno ako ih se ne stavi u kontekst s kupovnom moći stanovništva u spomenutim zemljama. Potkraj ožujka Eurostat je objavio preliminarne podatke o paritetu kupovne moći i BDP-a po stanovniku u Europskoj uniji u prošloj godini.

Kupovna moć, prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, pokazuje koliko roba i usluga građani mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji. A prema tome, najvišu kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga - čak 139 posto iznad prosjeka EU-a. Odmah iza je Irska gdje je standard kupovne moći 137 posto iznad prosjeka EU-a.

Francuska, Cipar, Italija, Češka, Španjolska i Slovenija su ispod prosjeka EU-a, ali manjem od 10 posto. Konkretno, u Francuskoj 98 posto, dok je u Sloveniji standard kupovne moći 91 posto od prosjeka Unije.

Kupovna moć građana u Hrvatskoj lani je bila 78 posto od prosjeka EU-a. A od ostalih sedam zemalja čije smo prosječne plaće usporedili s onom u Hrvatskoj, Litva je na 88 posto standarda kupovne moći u EU, Estonija na 79 posto, Rumunjska kao i Hrvatska na 78 posto, dok su iza Mađarska (76%), Slovačka (75%), Latvija (71%) te Bugarska koja je sa 68 posto od prosječne kupovne moći u EU na samom začelju.