Sud odbio i zahtjev ZET-a - nema privremene zabrane štrajka

Sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu je Lidija Bošnjaković koju mediji opisuju kao suprugu bivšeg HDZ-ovog ministra pravosuđa i suca Ustavnog suda Dražena Bošnjakovića.

Na ročištu koje je održano od 11:30 sati Sud je odbio zahtjev Holdinga za privremenom zabranom štrajka.

Tijek ročišta:

Sutkinja je rekla da je u spis neposredno prije početka rasprave stigla obavijest o primitku elektroničkog podneska drugotuženika i trećetuženika, koji su uručeni tužitelju.

Odvjetnici tužitelja nisu zatražili poseban rok za očitovanje.

Riječ su prvi dobili odvjetnici tužitelja.

Kazali su da u cijelosti ostaju kod tužbe i svih navoda iz tužbe. Kaže da su primili odgovor na tužbu te će se očitovati na osnovne argumente.

"Kolektivni ugovor iz 2023. godine je u članku 185 stavak 4 propisao da u vremenu dok se ne potpiše novi ugovor ostaje na snazi sve odredbe ovog ugovora. Prema tome, sindikati i poslodavac ZET ugovorili su nastavak primjene kolektivnog ugovora u cjelini. S obzirom da se i nadalje primjenjuju sve odredbe ugovora, primjenjuje se i članak 181 stavak 2, koji propisuje da se za vrijeme poštivanja odredbi tog ugovora stranke obvezuju na socijalni mir", rekao je.

Istaknuo je da su sindikati dužni suzdržati se od štrajka i imaju obvezu poštivanja klauzule socijalnog mira.

Odvjetnik je dodao da je navedeni kolektivni ugovor u cijelosti na snazi, a to, kaže, pokazuju dopisi tuženika kojim zahtijevaju ostvarivanja prava vezana uz sindikalno djelovanje, što ne spada u normativni dio kolektivnog ugovora.

"Pored toga, imenovano je i djeluje Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora koje je u dijelu sadržano i od predstavnika sindikata", rekao je.

Govoreći o drugom argumentu, naveo je da tužitelj smatra da sindikati nisu mogli započeti sa štrajkom prije nego što su utvrđeni poslovi koji se ne smiju blokirati za vrijeme štrajka. Dodao je da suci ovog i Vrhovnog sudfa jasno zauzimaju stajalište da se time ne onemogućava štrajk, ali se svakako odgađa njegov početak.

"To je i logično, jer ukoliko sindikat može započeti sa štrajkom bez da se utvrde ti nužni poslovi, onda je uopće njihovo propisivanje u zakonu bespotrebno", poručio je.

Što se tiče roka, naveo je da je ZET do završetka postupka mirenja podnio prijedlog, a sindikati su, kaže, nakon toga aktivno se uključili u postupak određivanja nužnih poslova. "To svakako ne bi učinili da je tok prekoračen. Pored toga, poslodavac ne zna koji dan će biti okončan postupak mirenja, jer to kao i ovom konkretnom slučaju, pretežito ovisi o sindikatima koji su okončali taj postupak. Svakako je valjano tumačenje prema kojem poslodavac je dužan prijedlog staviti do završetka postupka mirenja", rekao je.

Smatraju da su učinili dovoljno za dokazivanje nastanka štete koju je detaljno opisao u smislu blokade i ozbiljnog poremećaja redovitog odvijanja javnog prijevoza kojeg smo, kaže, svi svjedoci i koji je pogodio veliki broj građana koji svakodnevno ovise o javnom prijevozu, nedolasku na posao, u škole, zdravstvene ustanove...

Tužitelj je potom predao dokumentaciju na kojoj se pozvao u svom očitovanju.

Odvjetnik prvotuženika naveo je da je pravno neosnovano da su tuženici dužni pridržavati se tzv.klauzule socijalnog mira i nakon što je s danom 31.3.2026. godine prestao vrijediti kolektivni ugovor iz veljače 2023. godine.

"Zakon o radu u članku 199 jasno propisuje koji dijelovi kolektivnog ugovora nastavljaju sa važenjem po njegovom prestanku, a koji dijelovi prestaju važiti. Na snazi ostaju samo njegove tzv. normativne odredbe koje reguliraju prava i obaveze radnika iz radnog odnosa na koji se taj kolektivni ugovor primjenjuje", rekao je.

ODvjetnik je dodao da, kad bi se nastavile nakon isteka ugovora primjenjivati i njegove obligatorne odredbe, ttad bi se, kaže, našli u situaciji koja je protiva ustavom i zakonom zajamčenog prava na štrajk, jer bi poslodavac po isteku koelktivnog ugovora mogao nastaviti pridržavati se odredbi tog isteklog ugovora, pritom ne potpisati novi i time trajno spriječiti sindikate u njihovom pravu da organiziraju i provedu štrajk"; rekao je.

Dodao je da u odnosu na tužiteljevu tvrdnju da je štrajk nezakonit jer nije proveden postupak utvrđivanja pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, odvjetnik napominje da Zakon o radu ni na koji način ne propisuje postojanje popisa poslova koji se ne smiju prekidati kao uvjet da bi štrajk bio zakonit, odnosno dozvoljen.

"Tužitelj, poslodavac, prijedlog takvih poslova predao je sindikatima zadnjeg dana postupka mirenja s tuženicima. S obzirom da je postupak utvrđivanja tih poslova opisan u članku 214 stavak 1-3 Zakona o radu i da je riječ o strogo formalnom postupku, poslodavac je mogao taj postupak pokrenuti i odmah po potpisivanju predmetnog kolektivnog ugovora, već u ožujku 2023. godine, čime bi pravovremeno, makar putem arbitraže, ishodio točan popis tih poslova.

Tužitelj to nije napravio, već je tek zadnjeg dana postupka mirenja podnio prvu radnju u tom smjeru, a sada pokušava krivnju za nepostojanje tog popisa prebaciti na sindikate iako temeljem Zakona o radu sindikati ni na koji način nisu obvezni pokretati postupak koji bi rezultirao donošenjem tog popisa, niti su dužni prihvatiti eventualni prijedlog poslodavca koji bi on postavio u nekom trenutku", rekao je.

Istaknuo je da ovaj štrajk nije preuranjen, pa nije ni nezakonit. "Sama šteta na koju se u tužbi poziva tužitelj, nije i ne može biti razlog da štrajk bude nezakonit. Naime, šteta koja nastaje obustavom rada je očekivana, uobičajena i dozvoljena posljedica takve sindikalne akcije kao što je štrajk", rekao je.

Odvjetnik drugotuženika rekao je da je njegova stranka tužbu dobila jučer.

"Iz tužbe se vidi da su se oni već 9. rujna počeli pripremati za ovaj parnični postupak", rekao je.

Kaže da stranke u ovom postupku nisu u ravnopravnom položaju. "iz tužbe je razvidno da je tužitelj tužbu predao u petak, 25. rujna u 15:15 sati, kad više stručne i administrativne službe na Sudu više ne rade", rekao je i dodao da se zakonom propisuje četiri dana.

"Poslodavac od početka pregovora koji su započeli u lipnju nije pregovarao bona fide, pregovarao je bez namjere sklapanja novog kolektivnog ugovora. Sindikati su stoga 1. rujna obavijestili poslodavca tuženika da zbog toga prekidaju kolektivne pregovore, jer poslodavac nema namjeru sklopiti novi ugovor. Sutradan, 2. rujna, su sindikati, sukladno Zakonu o radu, od GSV-a zatražili pokretanje postupka mirenja. Istoga dana GSV je dostavio parničnim strankama odluku o pokretanju postupka mirenja i imenovanju miritelja", rekao je.

Podsjetio je da se mirenje mora obaviti pet dana od dostave obavijesti GSV-u, a rok je, kaže, istekao 7. rujna. "Do tog se dana poslodavac nije koristio svojim zakonskim mogućnostima i nije na vrijeme predložio takozvane poslove koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Tek je 10. rujna poslao sindikatima prijedlog tih poslova", kazao je i podsjetio da Zakon o radu ne propisuje popis tih poslova kao uvjet za štrajk, kao i da poslodavac to ne može naknadno napraviti sve do okončanja štrajka.

Dodao je da tužitelj tvrdi da je kolektivni ugovor iz 2023. godine još uvijek na snazi, a odvjetnik ističe da tužitelj tu primjenjuje čisti pravni spfizam, tvrdeći da je kolektivni ugovor na snazi i da stoga vrijede sve njegove odredbe, uključujući i one o socijalnom miru koje obvezuju na suzdržavanje od industrijskih akcija.

Takvo tumačenje, kaže, predstavlja manipuliranje ugovornim i zakonskim odredbama. "Kolektivni ugovor je istekao i njega više nema. Kad bi se prihvatilo motrište tužitelja, tada bi kolektivni ugovor iz 2023. godine mogao zauvijek biti na snazi i u primjeni. Dakle, poslodavac više nikad ne bi morao sklopiti kolektivni ugovor jer je ovaj na snazi, po njegovom motrištu", rekao je.

Ističe da je Zakon o radu jasno propisao da se kolektivni ugovor može sklopiti na određeno vrijeme, najdulje na pet godina. Dodao je da je u ovom postupku u cijelosti razotkriveno da poslodavac nije pregovarao u dobroj vjeri i s namjerom da obnovi kolektivni ugovor.

Odvjetnica je kazala je da ovo nije prijepor o pravnim posljedicama u slučaju otkaza kolektivnog ugovora, već se ovdje radi o isteku kolektivnog ugovor koji je sklopljen na točno određeno vrijeme. "U odnosu na prijedlog tužitelja o izdavanju privremene mjere, ponavljamo da pravo tužitelja zahtijevati utvrđenje i zabranu štrajka kao nezakonitog, ne predstavlja tužiteljevu tražbinu, a u odnosu na daljnju pretpostavku o prijetećoj daljnjoj šteti, tužitelj i gradonačelnik Tomašević jučer su u brojnim javnim istupima višekratno ponovili da su "financijski gubici koje grad trpi zbog štrajka zanemarivi", rekla je.

Odvjetnik trećetuženika rekao je da primarni razlog nezakonitosti štrajka tužitelj vidi u navodnom nedozvoljenom kršenju ugovorne obveze socijalnog mira.

"Pitanje obveze odnosi se na očito sporno pitanje produljene primjene kolektivnog ugovora, odredbe o socijalnom miru spadaju u obvezno-pravni dio kolektivnog ugovora. Trećetuženik nije ugovorna strana, pa iako se kolektivni ugovor odnosi na sve radnike zaposlene kod poslodavca, obvezno-pravni dio ne odnosi se na trećetuženika koji nije ugovorna strana tog ugovora", rekao je i dodao da osim formalno-pravnog razloga njegov branjenik kaže da bi tumačenje odredbi o socijalnom miru u slučaju isteka kolektivnog ugovora bilo protivno smislu i logici prava na štrajk, koje je, kaže, Ustavom zajamčeno pravo.

Dodao je da je njegov branjenik u odgovoru na tužnu obrazložio da je tužitelj evidentno zakasnio s podnošenjem prijedloga poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.

"Tužitelj danas apostrofira da je prijedlog podnesen do završetka postupka mirenja. Tužitelj je prijedlog ovih poslova poslao sindikatima e-poštom 10. rujna 2026. godine, na koji dan je i mirenje obustavljeno", pojasnio je i dodao da u skladu Zakona o radu, prijedlog poslodavca mora biti upućen do dana završetka postupka mirenja.

Kaže da Zakon ne propisuje rok prije kojega poslodavac ne bi mogao pokrenuti postupak utvrđenja tih poslova. "Ovo znači da je poslodavac u proteklom periodu od 6 mjeseci bezuspješnih pregovora, u bilo koje doba imao mogućnost ovako važnu stvar riješiti u dogovoru sa sindikatima. Poslodavac je svjesno ignorirao ovakvu mogućnost jer je tijekom cijelih pregovora dosljedno nastupao s isključivim ciljem da do mirnog rješenja zapravo ne dođe", rekao je.

Mirenje, kaže, koje je započeto 2. rujna ima zakonom predviđeni rok okončanja do 7. rujna. "Pa ostaje potpuno nejasno zašto poslodavac kad mirenje završava ne ispunjava zakonsku obvezu i ne dostavlja prijedlog sindikatima do tog datuma kako bi se dogovorili o poslovima koji se ne smiju prekidati. Posebno je interesantno da tužitelj danas praktično spočitava sindikatima činjenicu što su nakon završetka mirenja nastavili pregovarati o poslovima koji se ne smiju prekidati. Ističe se da su sindikati itekako svjesni značaja obustave rada u javnom prijevozu i sindikati imaju svaku namjeru zaštititi javni interes u najvećoj mogućoj mjeri, i to je razlog zašto su nastavljeni pregovori o poslovima koji se ne smiju prekidati", rekao je.

"U odnosu na privremenu mjeru, iz prijedloga ostaje potpuno neobrazloženo koja bi to nenadoknadiva šteta bila uzrokovana poslodavcima zbog koje bi bilo nužno donijeti takvu mjeru do odluke o zakonitosti štrajka. Svaki štrajk, a pogotovo u trgovačkom društvu od ovakvog značaja je otegotan za korisnike, međutim isto ne može predstavljati obrazloženje prijevremene mjere", rekao je.

Odvjetnik tužitelja kaže da su se svi tuženici pozivali na svoja prava iz kolektivnog ugovora iz tog vremena, do danas. "Kad su u pitanju njihova sindikalna prava, onda je ugovor na snazi, a kad je u pitanju poštivanje obveze poštivanje socijalnog mira, onda nije na snazi", rekao je.

Šteta se, kaže, ne mjeri samo u financijama, nego je riječ i o reputacijskoj šteti zbog nefunkcioniranja javnog prijevoza grada.

"Sud donosi rješenje - provest će se prethodni postupak, uvid u priložene isprave. Vrši se kratki uvod u spis, povodom prigovora o vrijednosti spora. Sud utvrđuje da vrijednost spora iznosi 13.200 eura.

Sud donosi rješenje - provest će se glavna rasprava.

Sud donosi rješenje - odbija se prijedlog za izdavanje privremene mjere. Odluka će biti sutra u 11:30 sati", rekla je sutkinja.