Meteorolog N1 Bojan Lipovšćak otkrio kakvo nas vrijeme očekuje do kraja godine

Hrvatsku u drugoj polovici godine očekuje iznadprosječno toplo razdoblje, uz neravnomjernu raspodjelu oborina i sve izraženije razlike između unutrašnjosti i Jadrana. Dok će kontinentalni krajevi imati češće pljuskove i nevremena, Dalmaciju očekuju dulja sušna razdoblja i manjak kiše.

Ljeto donosi toplinske valove i sparne noći

Već krajem lipnja temperature su iznad prosjeka za oko jedan do jedan i pol stupanj, a takav trend nastavit će se i tijekom srpnja i kolovoza. Očekuje se veći broj vrućih dana nego što je uobičajeno, uz česte tople noći koje dodatno pojačavaju toplinski stres. Meteorolozi definiraju vruće dane kao one u kojima je maksimalna dnevna temperatura viša od 30°C, a dane s toplim noćima kao one u kojima se minimalna temperatura ne spušta ispod 20°C.

Kako bi se mjerenja meteoroloških postaja širom svijeta mogla uspoređivati standard je da su temperature mjerene u meteorološkom zaklonu, dakle u hladu, na visini 2 metra iznad tla. Osvježenja će biti kratkotrajna i povezana s prolascima frontalnih poremećaja, koji mogu donijeti lokalno izraženija grmljavinska nevremena, osobito u unutrašnjosti.

Jadran sve sušniji, unutrašnjost pod pljuskovima Iako ukupna količina oborina na razini Hrvatske ostaje blizu prosjeka, raspored kiše bit će izrazito neujednačen. U unutrašnjosti se očekuju češći pljuskovi i grmljavinske oluje, dok će na Jadranu, a posebno u Dalmaciji, prevladavati dulja sušna razdoblja i manji broj dana s oborinom.

Zbog toplijeg zraka atmosfera može zadržati više vlage, što znači da će oborine, kada se pojave, biti intenzivnije. Takvi pljuskovi mogu uzrokovati bujične poplave i lokalna plavljenja.

Jesen stabilna, ali i dalje iznad prosjeka

Rujan i listopad donose nastavak toplijeg vremena, ali s nešto slabijim odstupanjima nego ljeti. Očekuje se relativno stabilna i ugodna jesen, s duljim suhim razdobljima, osobito na Jadranu. Postoji signal za nešto više oborine u listopadu i studenom, no pouzdanost te prognoze zasad je ograničena.

Zima blaža, snijeg sve rjeđi u nizinama

Najveće pozitivno odstupanje temperature očekuje se krajem godine. Studeni i prosinac mogli bi biti topliji za jedan do dva stupnja u odnosu na prosjek, što povećava vjerojatnost blage zime. U nizinskim krajevima time se smanjuje mogućnost dugotrajnog snježnog pokrivača, a oborine će češće dolaziti u obliku kiše.

Poljoprivreda pod pritiskom topline i manjka vlage

Najveći izazov za poljoprivredu bit će kombinacija visokih temperatura i pojačanog isparavanja. U unutrašnjosti postoji rizik od sušnog stresa za ratarske kulture, dok će u Dalmaciji dulja sušna razdoblja dodatno opteretiti vodne resurse i povećati potrebu za navodnjavanjem. Topliji uvjeti pogoduju i razvoju štetnika, dok ekstremne vrućine mogu uzrokovati ožegotine na plodovima i smanjenje prinosa.

Više topline znači i jača nevremena

Povećana energija u atmosferi pogoduje razvoju jačih grmljavinskih nevremena. Uz obilne pljuskove mogući su olujni udari vjetra i tuča, osobito u kontinentalnim krajevima. Sustavi obrane od tuče imaju ograničenu učinkovitost, zbog čega sve veću važnost imaju preventivne mjere poput zaštitnih mreža i osiguranja usjeva.

Što stoji iza toplog razdoblja?

Iako se često spominje utjecaj fenomena El Niño, važno je naglasiti da se njegov utjecaj na vrijeme u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, očekuje tek tijekom zime 2026./2027. godine.

Trenutačno iznadprosječno toplo razdoblje prvenstveno je posljedica pojačanog dotoka toplog zraka s područja sjeverne Afrike te iznadprosječno toplog Sredozemnog mora, koje dodatno zagrijava prizemni sloj atmosfere i doprinosi stabilnim i toplim vremenskim prilikama.

U takvim okolnostima, Hrvatsku do kraja godine očekuje razdoblje bez naznaka ekstremne suše na nacionalnoj razini, ali uz povećan rizik toplinskih valova i izražene regionalne razlike — s naglašenijom sušom na Jadranu i promjenjivijim uvjetima u unutrašnjosti.