Novi soj ptičje gripe širi se Europom, a cjepiva za ljude su na čekanju. Zašto?

Svijet 21. ožu 202310:09 0 komentara
Pixabay/Ilustracija

Ponekad se izbijanje pandemije ne može predvidjeti, ali ponekad može. Dok je covid iznenadio svijet, stručnjaci drže na oku neke bolesti koje mogu dovesti do epidemije, a među njima je glavni kandidat - ptičja gripa.

Znanstvenici već desetljećima prate ptičju gripu. Ponekad se zaraza prenese i na ljude, a kada se to dogodi, često to bude kobno. Iako mnogi stručnjaci kažu da je trenutni rizik za većinu ljudi nizak, istraživači rade na cjepivu za ljude tako da ga imaju u pripravnosti, za svaki slučaj. Ali konačni recepti i proizvodnja cjepiva neće biti pokrenuti sve dok pandemija stvarno ne nastupi. Politico objašnjava zašto.

Zašto se vijesti o ptičjoj gripi pojavljuju u medijima?

Europa trenutno doživljava najveću epidemiju ptičje gripe H5N1 kod divljih i uzgojenih ptica koju je kontinent vidio. Tijekom prve godine izbijanja, između listopada 2021. i rujna 2022., proširila se u 37 zemalja.

Oko 50 milijuna ptica ubijeno je na pogođenim farmama, prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Iako ta vrsta influence uglavnom pogađa ptice, stručnjaci su zabrinuti zbog sve većeg broja sisavaca koji su zaraženi virusom koji je izaziva, kao što su vidre, lisice, morski lavovi i kune. Zabrinjavajuće je to da se virus možda proširio s kune na kunu tijekom izbijanja na španjolskoj farmi u listopadu, prenosi tportal.

“Španjolska epidemija znači da je vjerojatan učinkovit prijenos ovog virusa sa sisavca na sisavca”, rekao je Thijs Kuiken, stručnjak za ptičju gripu u Medicinskom centru Sveučilišta Erasmus. ‘Ovo sugerira da bi isto moglo biti moguće i kod ljudi.’ Do sada se ptičja gripa nije razvila tako da se lako širi na ljude ili između njih. Bilo je 873 slučajeva H5N1 u ljudi diljem svijeta između 2003. i 25. veljače 2023., prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, a gotovo uvijek zaraze se bliskim kontaktom sa zaraženim pticama, živim ili mrtvim, ili u sredinama zaraženim virusom. Ali stručnjaci kažu da je to igra brojeva: što se više širi među životinjama, to se više može proširiti na ljude.

Je li ptičja gripa opasna za ljude?

U veljači je WHO procijenio rizik za ljude od ptičje gripe kao nizak, ali je upozorio da ne bismo trebali pretpostaviti da će to uvijek biti slučaj. Dio onoga što ptičju gripu čini tako opasnom je stopa smrtnosti. Od 873 osobe zaražene u posljednjih 20 godina, virus je ubio više od polovice njih. Prošlog mjeseca smrt 11-godišnje djevojčice u Kambodži, čiji je otac također bio pozitivan na ptičju gripu, izazvala je strah od mogućeg prijenosa s čovjeka na čovjeka. Ali kambodžanske zdravstvene vlasti kažu da za sada nema dokaza za to.

Ono što također zabrinjava znanstvenike u vezi s ptičjom gripom njezina je sposobnost mijenjanja oblika. “To je jedna od stvari koje se najbrže razvijaju na planetu”, rekao je Paul Digard, profesor virologije u Institutu Roslin na Sveučilištu u Edinburghu. Rekao je da bi velik problem nastao ako bi osoba ili životinja bila zaražena i ptičjom i ljudskom gripom, jer bi se virusi mogli “pomiješati i spojiti”‘ segmente kako bi proizveli novi podtip. “A to bi mogao biti početak pandemije”, rekao je Digard.

Postoje li cjepiva za ljude?

Da, ali je njihovo usavršavanje pitanje određenog trenutka. Virusi ptičje gripe klasificirani su prema dva proteina na njihovoj površini, koji odgovaraju slovima ‘H’ i ‘N’ u njihovim nazivima. Trenutno cirkulirajući soj H5N1 dio je šire skupine H5 ptičje influence. U cijelom svijetu postoji gotovo 20 cjepiva odobrenih za pandemijsku upotrebu i ciljaju na soj H5 ptičje gripe, rekao je krajem veljače Wenqing Zhang, voditelj globalnog programa za gripu Svjetske zdravstvene organizacije.

Oni bi se mogli koristiti baš kao što se koriste u pandemiji uzrokovanoj sojem H5, ali bi njihova učinkovitost protiv pandemijskog soja trebala biti procijenjena. Kako bi brzo izradila cjepiva koja više odgovaraju cirkulirajućem soju, WHO održava odabranu banku virusa kandidata za cjepivo na temelju sojeva za koje se sumnja da bi mogli uzrokovati probleme. Ti virusi se kao kandidati za cjepivo, koji se nazivaju i pandemijski sjemenski sojevi, mogu uključiti u postojeću tehnologiju izrade cjepiva da bi pružili zaštitu dok se ne pripremi specifičnije cjepivo.

Koliko bi trajalo stvaranje specifičnog cjepiva?

Richard Webby, direktor Suradničkog centra WHO-a za studije o ekologiji gripe kod životinja, procijenio je da bi moglo biti potrebno pet do šest mjeseci, ‘korištenjem tradicionalnih pristupa cjepivu’, da se proizvede ono usmjereno na soj H5N1, koji trenutno cirkulira, a za koji se pandemijski sjemenski soj upravo počinje pripremati.

Konačno odobrenje ažuriranog cjepiva trebalo bi se dogoditi ‘vrlo brzo’ ako se temelji na jednom od četiri cjepiva za pripravnost na pandemiju koja su već odobrena u EU. Ta su cjepiva procijenjena u pogledu sigurnosti i učinkovitosti s drugim potencijalnim sojevima, tvrdi Europska agencija za lijekove.

Europska komisija već ima dva zajednička ugovora o nabavi za kupnju cjepiva u slučaju pandemije, jedan s GSK-om, a drugi s kompanijom Seqirus UK, rekao je glasnogovornik za Politico. Najranije isporuke mogle bi se očekivati u roku od osam tjedana nakon što proizvođač cjepiva primi pandemijski soj sjemena koji cilja na specifičnu varijantu što uzrokuje pandemiju. Ali moglo bi doći do dodatnih poteškoća s proizvodnjom cjepiva za ptičju gripu. Problem bi mogle stvoriti jajne stanice. Naime trenutačno se mnoga cjepiva protiv gripe proizvode pomoću jajnih stanica, što bi se moglo pretvoriti u problem ako kokoši budu ubijene ili uginu od ptičje gripe.

Potencijalno rješenje moglo bi se naći u vidu mRNA cjepiva, koja se ne oslanjaju na jajne stanice, a također bi mogla skratiti rokove proizvodnje. Moderna, naprimjer, ove godine započinje kliničke studije za pandemijsko cjepivo protiv ptičje gripe koristeći tehnologiju mRNA, rekao je Raffael Nachbagauer, izvršni direktor za zarazne bolesti te kompanije. Ako i kada takvo cjepivo bude razvijeno i potrebno, Nachbagauer je rekao da bi mogli odgovoriti ‘u roku od dva mjeseca na izbijanje prave pandemije’ cjepivom prilagođenim soju koji ju je izazvao.

Zašto jednostavno ne cijepimo ptice?

Različite zemlje imaju različite prakse kada je u pitanju cijepljenje peradi protiv ptičje gripe.

“Ako ste zemlja koja inače nema visokopatogenu influencu ptica, nemate tendenciju cijepljenja, a u dijelovima svijeta gdje je endemična, poput Kine, cijepe se rutinski”, rekao je Digard. Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD ne cijepe perad, a ni Europa uglavnom ne cijepi, rekao je. Ali to bi se moglo promijeniti. Kao odgovor na trenutno izbijanje ptičje gripe, Europska komisija je prošli mjesec najavila da će uskladiti pravila o cijepljenju životinja i postaviti uvjete za olakšavanje kretanja cijepljenih životinja i njihovih proizvoda.

Pravila, koja su stupila na snagu 12. ožujka, još uvijek ostavljaju zemljama EU-a da odluče hoće li cijepiti perad protiv ptičje gripe.

Također, trenutno postoji samo jedno cjepivo protiv ptičje gripe za kokoši, s dozvolom za stavljanje u promet Europske agencije za lijekove.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!