Kolike su cijene plina i struje u Zagrebu, a kolike u ostalim europskim metropolama?

Pokazalo je to zajedničko istraživanje austrijskog i mađarskog regulatora tržište energije o troškovima struje i plina za građane u glavnim gradovima EU i nekoliko prijestolnica europskih država izvan Unije poput Londona i Beograda, prenosi Jutarnji list.

"Ispitivani potrošači su prosječni potrošači glavnih gradova, tj. potrošači s prosječnim količinama potrošnje i karakteristikama tipičnima za svaki glavni grad."

Prema metodologiji, konačna cijena formira se iz prosjeka standardne i konkurentske tržišne ponude regionalnog postojećeg pružatelja usluga - napominje mađarski regulator MEKH koji je za potrebe ovog istraživanja u suradnji s austrijskim E-Controlom angažirao finsku tvrtku VaasaETT.

Prema potonjim izvorima, u Zagrebu je prošlog mjeseca kilovatsat struje za građane koštao 17 centa, a niže cijene od našeg glavnog grada zabilježene su među prijestolnicama Unije samo u Sofiji, Valletti na Malti i u Budimpešti, koja je s cijenom od 11 centa bila najjeftinija.

Najskuplja električna energija

Najskuplja električna energija bila je u ožujku na raspolaganju građanima Berlina s cijenom od 38 centa, više od 35 centa za kilovatsat plaćalo se i u Bruxellesu, Pragu i Dublinu, a više od 30 centa u Beču i Rimu. Kada su u pitanju pokazatelji prijestolnica u regiji, u glavnom gradu susjedne Slovenije kilovatsat struje za građane koštao je 18 centa, a u Beogradu 11 centa.

Nabavne cijene

U istraživanju je raščlanjen i trošak električne energije za građane na nabavnu cijenu energije, naknade koje obračunavaju opskrbljivači, PDV i ostale namete države. U slučaju cijena u Zagrebu, istraživanje E-Controla i MEKH-a pokazalo je da HEP kao daleko najveći opskrbljivač nabavlja električnu energiju za osam centa za kilovatsat, šest centa su naknade za prijenos i distribuciju, a ostalo PDV i naknada za obnovljive izvore energije.

Kao prosječna godišnja potrošnja električne energije kućanstva u Zagrebu i drugim glavnim gradovima promatranih zemalja na temelju koje su MEKH i E-Control računali cijenu kilovatsata navedena su 2523 kilovatsata. Procjenjuje se da hrvatska kućanstva, primjerice, godišnje troše između pet i šest tisuća kilovatsati, što znači da su austrijski i mađarski regulator za osnovicu uzeli značajno manju potrošnju. Pojašnjava se i zašto.

"Prema vladinim propisima, primjerice, u Mađarskoj, potrošači od 1. kolovoza 2022. plaćaju tzv. tržišnu cijenu za 20 posto veću potrošnju od 2523 kilovatsata koji se subvencioniraju", navodi MEKH. Kada su u pitanju cijene plina za kućanstva europskih prijestolnica u ožujku ove godine, prema istraživanju E-Controla i MEKH-a najjeftiniji plin bio je na raspolaganju građanima Budimpešte i Zagrepčanima, po cijeni od 5,4 centa za kilovatsat. Ispod šest centa se unutar EU plaćalo još samo u Bukureštu.

Kupovna moć

U velikoj većini europskih metropola grijanje na plin koštalo je između osam i 10,3 centa za kilovatsat, a daleko je najskuplje bilo u Stockholmu, s cijenom od 36 centa, no MEKH napominje da se u glavnom gradu Švedske vrlo mali broj stanovnika grije na plin. Relevantniji je stoga, kao najskuplji, Amsterdam s cijenom od 19 centa.

Austrijski i mađarski regulator provukli su cijene struje i plina u europskim prijestolnicama kroz faktor kupovne moći stanovništva da bi dobili realniju sliku. U ovom slučaju, pojašnjavaju autori istraživanja, cijene se mjere u fiktivnoj valuti, europskom standardu kupovne moći (PPS), koji predstavlja kupovnu moć jednog eura kada se mjeri na prosječnoj razini cijena 27 država članica Europske unije.

Primjenom PPS-a, Zagreb je s cijenama električne energije otprilike u sredini, u društvu, primjerice, Rima i Beča, dok je na vrhu, kao najskuplji, Bukurešt. Kilovatsat električne energije u Zagrebu promatran kroz kupovnu moć stanovništva iznosi 25 centa. Prema istome kriteriju, kilovatsat plina za kućanstva u Zagrebu iznosi osam centa, što je među šest najnižih cijena u EU i kada se primjeni čimbenik kupovne moći.

Gledajući udio troškova struje i grijanja u kućnom budžetu građana europskih prijestolnica, Zagreb je s udjelom od 3,6 posto u zlatnoj sredini. Najviše iz kućne blagajne za energiju izdvajaju u Lisabonu (šest posto) i u Pragu (oko pet posto), a najmanje u Budimpešti i Luksemburgu, gdje je taj udio ispod dva posto.