Kome i koliko Hrvati najviše duguju?

Broj blokiranih građana vrti se oko 200 tisuća još od 2018. godine, koliko ih je bilo nakon što je vlada Andreja Plenkovića te godine odlučila provesti "opći oprost" onima koji ni putem ovrha nisu uspjeli platiti svoje dugove u roku od tri godine. Te 2018. godine, automatski su se prestale provoditi ovrhe koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Tri godine ranije, 2015. i vlada Zorana Milanovića oprostila je dugove 60.000 dugotrajno blokiranih građana, ali ukupan broj vrtio se oko 320 tisuća. Plenkovićeva vlada na taj se potez odvažila kad je broj dugotrajno blokiranih građana bio dosegnuo čak 330 tisuća.

Otad do danas, za blokirane se malo toga promijenilo, dugotrajno blokirani i i dalje dominiraju među potrošačima-dužnicima, a ubrzana inflacija donosi i blagi rast potrošača koji ne mogu na vrijeme plaćati svoje obaveze.

Dominiraju dugotrajno blokirani

U veljači je Fina zabilježila ukupno 197,6 tisuća blokiranih građana ili 0,1 posto više nego u siječnju ove godine, a njihov je dug porastao za 0,4 posto u odnosu na siječanj ili tri posto u odnosu na veljaču 2025. godine. Ukupan dug iznosio je u veljači 4,2 milijarde eura (tri milijarde eura glavnice i 1,2 milijardi eura kamata). Građani najviše duguju bankama i financijskom sektoru - oko 717 milijuna eura.

Među blokiranima uvjerljivo dominiraju oni koji ne mogu platiti dugove više od 360 dana. Prema podacima koje je N1 dobio od Fine, više od 148 tisuća ljudi (75,3 posto) dugotrajno su blokiranih računa, a njihov udio njihova duga u ukupnom dugu blokiranih je čak 92,6 posto.

Građani s neprekidnom blokadom računa između jedne i tri godine žive u svim županijama, a u pojedinim županijama je svaki treći blokirani građanin u blokadi od jedne do tri godine.

Od svih županija, u Gradu Zagrebu najveći udio građana je u blokadi pet i više godina (40%), a u Šibensko-kninskoj te Dubrovačko-neretvanskoj županiji najveći udio građana blokiran je u kraćem razdoblju.

"Mali" dužnici najviše duguju teleoperaterima i za režije

"Od kraja 2024. godine broj blokiranih sugrađana kreće se ispod 200.000. Što se tiče strukture duga, građani najviše duguju bankama i državi, a značajan dio dugovanja odnosi se i na agencije za otkup potraživanja", kažu u Fini. Na kraju 2025. godine takvih je bilo 82,6 tisuća, a glavnica njihova duga iznosila je gotovo 400 milijuna eura.

Najveći broj ovrha odnosi se na ovrhe manjih iznosa prema teleoperaterima i za komunalne usluge. Istovremeno, veći iznos duga, ali po manjem broju ovrha odnosi se na potraživanja banaka i drugih financijskih institucija. Fina može utvrditi samo djelatnost vjerovnika, ne i na što se ovrha odnosi – koja je bila svrha kredita ili druge bankovne usluge.

Na kraju prošle godine udio potrošača čiji je dug veći od 132.723 eura (milijun kuna) među blokiranima bio je jedan posto, ali udio njihova duga u ukupnog dugu blokiranih je čak 54 posto!

Broj dugotrajno blokiranih nastavlja blago rasti

Iz analize duga potrošača prema iznosu duga, po segmentima, vidi se da je najviše potrošača čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje jednak ili manji od 1.327 eura (10.000 kuna), ističu u Fini.

U strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju, prevladavaju one dugotrajne i ona se, u dužem razdoblju, nije mijenjala. Dominiraju osnove u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju potrošača (udio 75,3%), tako i po iznosu neizvršenih osnova (udio 92,6%).

Udio duga potrošača neprekidna trajanja više od 360 dana, krajem prosinca 2025. bio je za 4,2% veći nego krajem prosinca 2024. godine. Glavnica tog duga na kraju prošle godine iznosila je 2,99 milijardi eura.

Nova Finina analiza, za prvi kvartal 2026. godine, očekuje se sredinom travnja.

Nekad su blokirani građani zanimali sviju, pa i predsjednike Republike, danas ih se, osim statističara, malo tko i sjeti da postoje, premda je riječ o zanimljivom broju potencijalnih birača.