MMF: Hrvatska raste dvostruko brže od prosjeka eurozone, Srbija i Kosovo među najbrže rastućim gospodarstvima

Europa se, prema procjenama MMF-a, suočava s razdobljem sporog gospodarskog rasta.

Visok javni dug, starenje stanovništva, slaba produktivnost, visoki troškovi energije te trajna geopolitička neizvjesnost trebali bi tijekom ostatka desetljeća zadržati gospodarski rast znatno ispod povijesnog prosjeka.

Prema posljednjem izvješću World Economic Outlooka, gospodarstvo europodručja od 2027. do 2031. trebalo bi rasti prosječno 1,2 posto godišnje, a najbolji rezultat očekuje se 2028., kada bi rast mogao dosegnuti 1,4 posto.

Europska unija u cjelini trebala bi ostvariti nešto bolji prosjek od 1,4 posto godišnje, uz vrhunac od 1,6 posto također 2028. godine.

Procjena za Hrvatsku: 2,55 posto

Hrvatska se nalazi na 13. mjestu, s procijenjenom stopom rasta od 2,55 posto godišnje. BiH gospodarstvo bi trebalo rasti po stopi od 2,94 posto, a visoko se nalazi i Crna Gora s 2,98 posto te Sjeverna Makedonija s procijenjenim rastom od tri posto.

Za usporedbu, globalno gospodarstvo trebalo bi u istom razdoblju rasti oko 3,2 posto godišnje. Zemlje Azije u razvoju očekuju prosječan rast od 4,6 posto, Indija čak 6,5 posto, dok bi i subsaharska Afrika trebala rasti oko 4,6 posto godišnje.

Ipak, skupina manjih europskih država, od Mediterana preko zapadnog Balkana do istočne Europe, prema procjenama MMF-a ostvarit će više nego dvostruko brži rast od prosjeka europodručja, piše Euronews.

5. Moldavija: Reforme i europske integracije potiču rast

MMF procjenjuje da će Moldavija između 2027. i 2031. ostvarivati prosječan godišnji rast od 3,5 posto, dok bi 2028. mogao dosegnuti oko 3,7 posto.

Oporavak slijedi nakon niza teških izazova, uključujući rat u susjednoj Ukrajini, energetsku krizu i sušu, zbog kojih je gospodarstvo 2024. gotovo stagniralo.

Glavni pokretači rasta su financijska pomoć Europske unije i reformski procesi. Moldavija je status kandidatkinje dobila 2022., pristupni pregovori otvoreni su 2024., a europski Plan rasta financira javna ulaganja.

Velik doprinos daju i osobna potrošnja, potaknuta rastom realnih plaća te doznakama iz inozemstva koje čine oko deset posto BDP-a, dok su informatički sektor i usluge među glavnim nositeljima gospodarskog razvoja.

MMF upozorava da će nastavak reformi biti ključan, a najveći rizici ostaju rat u Ukrajini i moguće usporavanje europskih integracija.

4. Srbija: Investicijski val održava snažan rast

Srbija bi prema procjenama MMF-a trebala bilježiti prosječan godišnji rast od 3,52 posto, pri čemu se najbrži rast očekuje oko 2030. i 2031. godine.

Glavni pokretač u kratkom roku bit će pripreme za svjetsku izložbu Expo 2027., koja će se održati u Beogradu i trebala bi privući milijune posjetitelja.

Projekt je potaknuo velik investicijski ciklus koji uključuje izgradnju prometne infrastrukture, željeznica i urbanu obnovu, uz daljnje širenje izvozne proizvodnje i kineska ulaganja u rudnike bakra.

MMF ističe da je Srbija uspjela smanjiti inflaciju uz očuvanje fiskalne stabilnosti, no upozorava na političke napetosti uoči izbora 2027. te potrebu da velika javna ulaganja dugoročno povećaju produktivnost.

3. Ukrajina: Obnova zemlje trebala bi biti glavni motor rasta

Ukrajinsko gospodarstvo trebalo bi, prema osnovnom scenariju MMF-a, rasti prosječno 3,8 posto godišnje, dok bi 2028. rast mogao dosegnuti oko 4,2 posto.

Takva procjena temelji se na pretpostavci postupnog završetka rata i početka opsežne obnove zemlje. Svjetska banka procjenjuje da će za obnovu biti potrebno gotovo 600 milijardi dolara.

Ako se rat nastavi dulje nego što se očekuje, izgledi se značajno pogoršavaju. U nepovoljnijem scenariju MMF predviđa rast od tek jedan posto u 2027. godini.

Fond pritom upozorava da rat i dalje predstavlja iznimno velik teret za stanovništvo i gospodarstvo.

2. Kosovo: Potrošnja i ulaganja održavaju snažan rast

Kosovo bi, unatoč malom gospodarstvu, trebalo ostati među najbrže rastućim europskim ekonomijama.

MMF očekuje rast od oko četiri posto godišnje, zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji, javnim ulaganjima, doznakama iz dijaspore i relativno mladoj radnoj snazi.

Fond navodi da bi provedba europskog Novog plana rasta mogla dodatno potaknuti zapošljavanje i gospodarski razvoj.

Velik dio gospodarske aktivnosti financiraju doznake iseljenika, ponajviše iz Njemačke i Švicarske, koje potiču i osobnu potrošnju i ulaganja u poslovanje.

Istodobno MMF upozorava da se rast uglavnom temelji na domaćoj potražnji i uvozu, dok Kosovo još nije razvilo dovoljno snažnu izvoznu bazu.

1. Malta: Najbrže rastuće gospodarstvo u Europi

Na vrhu ljestvice nalazi se Malta, za koju MMF predviđa prosječan godišnji rast od gotovo četiri posto u razdoblju do 2031. godine.

Posljednjih deset godina otočno gospodarstvo raslo je gotovo sedam posto godišnje zahvaljujući turizmu, internetskim igrama, financijskim i profesionalnim uslugama te priljevu stranih radnika.

No taj model postupno doseže svoje granice. Nezaposlenost je blizu rekordno niskih razina, a nedostatak radne snage sve je izraženiji.

MMF upozorava da je snažan priljev stranih radnika dodatno opteretio infrastrukturu i javne usluge te pokazao ograničenja dosadašnjeg modela razvoja.

Budući gospodarski rast Malte zato će se, prema procjenama Fonda, manje temeljiti na povećanju broja zaposlenih, a više na rastu produktivnosti, ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije te očuvanju stabilnih javnih financija.