Europska komisija snizila prognoze gospodarskog rasta za Hrvatsku

I taj je rast od 2,7 posto BDP-a među najvećima u Europskoj uniji te je daleko iznad prosjeka i europodručja, i EU-a, piše Augutin Palokaj za Jutarnji list.

Hrvatska je u prošloj godini imala rast od 3,4 posto, dok bi ove godine BDP trebao rasti za 2,7 posto, a sljedeće za 2,5 posto. Jedino će Malta s 3,7 posto, Poljska s 3,5 posto i Litva s 3 posto imati veći rast od Hrvatske. Prosječan rast u EU ove će godine biti tek 1,1 posto, a u europodručju 0,9 posto.

Irska, druga najbogatija zemlja članica EU-a nakon Luksemburga, ove godine će imati pad BDP-a od 1,2 posto, ali nakon što je prošle godine zabilježila nevjerojatan rast od čak 12,3 posto BDP-a.

Prema prognozama Europske komisije, inflacija u Hrvatskoj bi trebala biti na razini od 4,6 posto. Jedino bi Rumunjska, sa 7 posto, trebala imati veću inflaciju od Hrvatske, dok bi prosječna inflacija u EU trebala biti 3,1 posto.

Nedostatak radne snage

Državna potrošnja u Hrvatskoj trebala bi zadržati pozitivan doprinos rastu BDP-a, dok će neto izvoz i dalje imati negativan doprinos rastu BDP-a, s obzirom na to da uvoz nadmašuje izvoz usprkos snažnom turizmu, piše Jutranji list.

Razina nezaposlenosti u Hrvatskoj stabilizirat će se na 4,8 posto, što je također znatno niža razina od EU-a, gdje je 6 posto. Komisija je i sada ponovila da se u Hrvatskoj kao izazov pojavljuje nedostatak radne snage.