Poslodavci nezadovoljni lokalnim vlastima, ocijenili ih “slabašnom dvojkom”

Biznis 01. lip 202116:06 > 16:19
Izvor: N1/ILUSTRACIJA

Poduzetnici od predstavnika lokalne i regionalne samouprave očekuju racionalizaciju troškova, smanjenje broja zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, ukidanje administrativnih opterećenja i komunalnih nameta, pokazala je anketa Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u kojoj je lokalna vlast ocijenjena "slabašnom dvojkom".

HUP je u svibnju proveo istraživanje među svojim članicama ciljem ispitivanja očekivanja poduzetnika od predstavnika lokalne i regionalne samouprave u idućem razdoblju. Istraživanju se odazvalo gotovo 200 tvrtki iz cijele Hrvatske, koje zapošljavaju više od 14.000 djelatnika, priopćeno je u utorak iz HUP-a.

Tri top prioriteta za oporavak poduzetništva

Članovi HUP-a su izdvojili i tri top prioriteta koja općinska/gradska vlast mora odmah učiniti za poticanje oporavka poduzetništva, a na prvom je mjestu racionalizacija troškova i broja zaposlenih u javnoj upravi, za što se izjasnilo 47 posto ispitanika.

Na drugom je mjestu ukidanje administrativnih opterećenja i komunalnih nameta, što ističe 44 posto ispitanika, a na trećem ukidanje ili smanjenje prireza i drugih davanja, za što se izjasnilo 41 posto poduzetnika.

Analiza po regijama pokazuje i da se prioriteti ponešto razlikuju. Tako je u Zagrebu ukidanje ili smanjenje prireza na prvom mjestu, dok je primjerice u Dalmaciji prioritet donošenje novih prostornih i urbanističkih planova te ulaganje u izgradnju nove poduzetničke zone.

Poduzetnici s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta stavljaju ishodovanje građevinskih te drugih dozvola i uvjerenja, uz ukidanje administrativnih opterećenja i nameta, a poduzetnicima iiz Istre i Primorja prioritetno je ukidanje administrativnih opterećenja i nameta.

Predstavnici HUP-a očekuju i pokreću i veću uključenost i sudjelovanje poduzetnika u radu lokalnih vlasti. “Predlažemo formiranje gospodarskih savjeta pri uredu gradonačelnika i župana, tijela od najviše petnaestak poduzetnika iz privatnog sektora, predstavnika školstva i ostalih čimbenika koji su važni u gospodarskom razvoju neke zone. Taj bi savjet raspravljao gospodarska pitanja iz lokalne domene, uvjeta poslovanja, izdavanja dozvola do školstva i na ovaj način davao dodanu vrijednost gospodarstvu i široj zajednici”, izjavio je u Kristian Krpan, predsjednik regionalnog ureda Rijeka i član Izvršnog odbora HUP-a.

Lokalna vlast dobila “slabašnu dvojku”

Prosječna ocjena gradske/općinske vlasti prema mišljenju HUP-ovih poduzetnika za poticanje poduzetništva i poduzetničke klime je “slabašna dvojka” (prosjek 2,3), ističu iz HUP-a.

Kao iznimke izdvajaju gradove Bjelovar, Virovitica, Sveta Nedelja i općinu Lokve, koji su dobili visoke prosječne ocjene.

Što se tiče županijskih nadležnosti – dodjela bespovratnih potpora kroz sustave poticajnih mjera i donošenje novih županijskih razvojnih planova s ciljem povlačenja EU sredstava – dvije su inicijative koje su poduzetnici istaknuli kao najznačajnije za pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i otvaranje dodatnih radnih mjesta.

U HUP-u smatraju i da razlog ukupnog nezadovoljstva poduzetnika vjerojatno leži i u lošem korištenju EU fondova. Više od 60 posto anketiranih smatra da su se do sada EU fondovi dominantno koristili za razvoj javne infrastrukture lokalne i regionalne samouprave, a njih više od 40 posto vjeruje da lokalna samouprava nije bila spremna za korištenje EU fondova, podatci su iz ankete.

“Iako lokalna vlast ima ograničene ovlasti po pitanju razvoja gospodarstva, može utjecati na stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja. Osim ulaganja u komunalnu infrastrukturu, što je osnovni zadatak lokalnih vlasti, ulaganjima u poduzetničku infrastrukturu i programima bespovratnih potpora manjim i srednjim tvrtkama može se jačati njihova konkurentnost i povećati zaposlenost. Da bi se poticale investicije nužno je provesti digitalizaciju uprave, pojednostaviti administrativne procese te omogućiti brzo i transparentno izdavanje građevinskih dozvola i drugih akata koji su preduvjet poduzetničkih investicija”, ističe Tomislav Krolo, glavni operativni direktor osječke tehnološke tvrtke Orqe i član HUP-a.

Za povećanje kvalitete života uložiti u komunalnu infrastrukturu, vrtiće, školstvo…

Poduzetnike se pitalo i o prioritetima ulaganja u povećanje kvalitete života zaposlenika te članova njihovih obitelji.

Ti rezultati pokazuju da njih 48 posto smatra da najviše javnih sredstava treba uložiti u izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture, njih 43 posto u izgradnju ili modernizaciju vrtića i osnovnih škola, uz dnevni boravak u nižim razredima, a 35 posto u jačanje lokalne prometne i transportne infrastrukture.

Pritom poslodavci s područja Slavonije na visoko mjesto prioriteta stavljaju i povećanje javnih površina, izgradnju parkova, šetnica, biciklističkih staza. U Dalmaciji je najvažnija modernizacija ili izgradnja komunalne infrastrukture, što je važno i poduzetnicima u Istri i Primorju, a tomu dodaju i izgradnju i modernizaciju vrtića i osnovnih škola te jačanje lokalne prometne infrastrukture, što je prioritet i za poslodavce iz sjevernih županija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar