FOTO / Ovo karta diže uzbunu u Europi: I Hrvatska je u crvenom, pogledajte zašto

Posebno je dramatičan porast u južnoj Europi: u dijelovima Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske bilježi se više od 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. U prosjeku, diljem Europe to je 52 više nego 1990-ih, piše Heute.

„Rastuća prijetnja” vrućine

Europski prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja godišnje na milijun stanovnika.
Najveći porast zabilježen je u južnoj i jugoistočnoj Europi, gdje su porasti znatno iznad europskog prosjeka. Istočna Europa također bilježi visoku izloženost starijeg stanovništva ekstremnim vrućinama. Hrvatska spada među visokorizične rizikom kada je riječ o utjecaju vrućine na smrtnost, što možemo vidjeti po karti priloženoj, po Lancet Countdown izvještaju.

Voditelj studije Joacim Rocklöv upozorava: „Klimatske promjene potaknute fosilnim gorivima postaju sve veća prijetnja za sve više ljudi u Europi.” Istodobno se povećava broj ekstremno vrućih dana: broj dana s zdravstvenim upozorenjima porastao je za čak 318 % u odnosu na 1990-e – u zapadnoj Europi čak 450 %.

Posljedice osjećaju i alergičari: sezona peludi počinje jedan do dva tjedna ranije, pa simptomi traju dulje.

Nove bolesti u porastu

Raste i rizik od tropskih bolesti. Razlog je širenje komaraca koji prenose opasne viruse. Rizik od dengue groznice povećan je za 297 %. Također bi se češće mogle pojavljivati bolesti poput malarije ili groznice Zapadnog Nila.

Više obnovljive energije – ali problemi ostaju

Mala pozitivna vijest iz studije: udio obnovljive energije porastao je i 2023. iznosio je 21,5 %. Ipak, i dalje se ulažu ogromna sredstva u fosilna goriva – samo 2023. godine čak 444 milijarde eura subvencija.

Istraživači upozoravaju i na probleme s obnovljivim izvorima: velik dio dolazi iz biomase poput drva, čije izgaranje stvara sitne čestice (PM), s potencijalno smrtonosnim posljedicama. Broj takvih smrtnih slučajeva raste od 2000. godine.

Poziv na brzo djelovanje

Stručnjaci snažno upozoravaju: bez odlučnih mjera i dugoročnog financiranja, zdravstvene posljedice će se dodatno pogoršavati. „Odluke koje donosimo danas određuju koliko će Europa sutra biti sigurna”, poručuju autori studije.