Znanstvenici otkrili neugodnu istinu o klima-uređajima: U pozadini se događa ovo

Klima-uređaji tijekom toplinskih valova spašavaju živote, no prema mišljenju istraživača trebali bi biti posljednja, a ne prva opcija za hlađenje zgrada. Novo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Reviews Clean Technology, upozorava da bi pretjerana ovisnost o klima-uređajima dugoročno mogla dodatno pogoršati probleme koje uzrokuju klimatske promjene, prenosi Metropolitan.si.

Znanstvenici upozoravaju da čovječanstvo već više od stoljeća često bira udobnost ispred dugoročnih posljedica. Iako se još odavno znalo da izgaranje ugljena zagrijava atmosferu, zbog njegove dostupnosti i energetske učinkovitosti postao je temelj industrijskog razvoja. Slično tome, prvi električni automobili postojali su još na početku automobilske ere, no motori s unutarnjim izgaranjem prevladali su zbog jednostavnije masovne proizvodnje.

Klima-uređaji postaju nezaobilazni

Danas se svijet suočava s novom dvojbom. Globalna temperatura već je premašila prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, koji je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) odredio kao kritičnu granicu za sprječavanje najtežih posljedica klimatskih promjena. A kako su toplinski valovi sve češći, klima-uređaji postaju gotovo nezaobilazni.

No postoji i druga strana priče. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), klima-uređaji i električni ventilatori već danas troše oko 10 posto ukupne svjetske električne energije. Budući da ljeta postaju sve toplija, istraživači očekuju da će taj udio u idućim desetljećima znatno porasti. Drugim riječima, dok hladimo svoje domove, istodobno nenamjerno pridonosimo dodatnom zagrijavanju planeta.

Autori istraživanja, Matthaios Santamouris sa Sveučilišta New South Wales i Konstantina Vasilakopoulou sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu, proučili su tehnologije i građevinske materijale koji bi mogli znatno smanjiti potrebu za klima-uređajima. Među najperspektivnijim rješenjima navode sustave radijacijskog hlađenja, isparavajuće rashladne sustave, zelene krovove, materijale koji odbijaju Sunčevo zračenje te pametne sustave ventilacije. Neke od tih tehnologija imaju dodatnu prednost jer zimi pomažu zadržati toplinu u zgradama i tako smanjuju potrebu za grijanjem.

„Najbolja strategija hlađenja jest spriječiti da toplina uopće uđe u zgradu“, naglašava Santamouris. Prema njegovim riječima, zasjenjivanje, reflektirajući materijali, učinkovitije prozračivanje i suvremeni rashladni materijali mogu znatno sniziti unutarnju temperaturu prije nego što uopće bude potrebno uključiti klima-uređaj.

Istraživači procjenjuju da klima-uređaji vjerojatno nikada neće potpuno nestati, no kombinacija navedenih rješenja mogla bi smanjiti potrebu za njihovim radom i do 80 posto. Osim toga, temperatura okoliša mogla bi se sniziti za više od četiri Celzijeva stupnja, premda uspješnost ovisi o klimatskim uvjetima i pojedinoj regiji.

Posebno upozoravaju da zgrade koje danas gradimo neće služiti samo nekoliko desetljeća, nego će morati izdržati i znatno topliju klimu budućnosti. Zato bi energetski učinkovita rješenja trebala postati standard, a ne tek zanimljivost rezervirana za pojedine projekte.

Ljudi su se s vrućinom uspješno nosili tisućama godina prije izuma klima-uređaja. Oni postoje otprilike 125 godina, a 1960. godine imalo ih je tek oko 12 posto američkih kućanstava. Još su stari Sumerani gradili domove s učinkovitim prirodnim prozračivanjem, a brojne tradicionalne arhitekture diljem svijeta koristile su materijale i rješenja koja su tijekom ljeta održavala ugodno svježu unutrašnjost.

„Kvalitetno hlađenje ne bi smjelo biti luksuz dostupan samo onima koji si mogu priuštiti sve veće račune za električnu energiju“, ističe Santamouris. Prema njegovu mišljenju, promišljeno projektirane zgrade mogu istodobno smanjiti troškove, povećati udobnost stanovanja i zaštititi najranjivije skupine stanovništva od sve češćih ekstremnih toplinskih valova.