Proširenje EU-a pred prekretnicom: Tko će prvi u Bruxelles?

Nakon Brexita EU prvi put ponovno ima realnu priliku povećati broj članica. Proširenje se sve više koristi i kao geopolitički alat – za jačanje utjecaja u susjedstvu, povećanje sigurnosti i udaljavanje pojedinih zemalja od ruskog utjecaja.

Europski dužnosnici ističu da je u posljednjih šest mjeseci zatvoreno više pregovaračkih poglavlja nego tijekom cijelog prethodnog desetljeća, piše Euronews.

Crna Gora i Albanija prve na redu

Najbliže cilju trenutačno su Crna Gora i Albanija. Njihov ulazak u EU ne bi bitno promijenio geografsko središte Unije zbog relativno malog broja stanovnika.

No njihov napredak ponovno otvara pitanje Srbije, najveće zemlje zapadnog Balkana. Dio država članica smatra da se prema Beogradu primjenjuju drugačiji geopolitički kriteriji nego prema ostalim kandidatima, posebno zbog odnosa Srbije i Rusije.

Istodobno Bruxelles želi ubrzati pregovore s Ukrajinom i Moldavijom. Zbog toga postoji mogućnost da se napredak pojedinih kandidata počne međusobno povezivati, što bi moglo dodatno zakomplicirati proces.

Ukrajina mijenja cijelu računicu

Najveći izazov za EU ipak predstavlja Ukrajina.

Bez obzira na ishod rata s Rusijom, europske prijestolnice svjesne su da će budući mirovni sporazum morati uključivati neki oblik europske integracije ili sigurnosnog jamstva za Kijev.

Ukrajina bi, unatoč relativno slabijem gospodarstvu, zbog svoje veličine, broja stanovnika i vojnih kapaciteta postala jedna od najutjecajnijih članica Unije – posebno kada je riječ o obrani i vanjskoj politici.

To bi Bruxelles prisililo da iz temelja preispita kako bi EU trebao funkcionirati s 30 ili više država članica.

Bruxelles priprema velike reforme

Europska komisija trebala bi 30. rujna predstaviti plan reformi potrebnih prije novog proširenja. Među prijedlozima je i promjena načina donošenja odluka.

Sve je više poziva da se u područjima poput vanjske politike ukine pravilo jednoglasnosti, koje pojedinim državama omogućuje blokiranje zajedničkih odluka.

Posebno se razmatra i pitanje sastava Europske komisije. Jedna od ideja jest smanjiti broj povjerenika i odustati od pravila prema kojem svaka članica ima jednog predstavnika.

Drugi prijedlog odnosi se na postupnu integraciju novih članica, kako bi zemlje kandidati prije punopravnog članstva mogle početi dobivati konkretne koristi od europskog tržišta i institucija.

No za velike promjene možda nije idealan trenutak. Nekoliko važnih članica sljedeće godine očekuju izbori, uključujući Francusku, gdje bi euroskeptična desnica mogla ostvariti velik rezultat.

Najveći rizik dolazi nakon pregovora

Čak i ako zemlje kandidatkinje završe pregovore, članstvo nije zajamčeno. Sve države članice moraju ratificirati pristupni ugovor, a upravo bi ta faza mogla postati nova prepreka.

U pojedinim državama članicama javnost je sve skeptičnija prema daljnjem proširenju, posebno zbog jačanja desnih i euroskeptičnih stranaka.

Francuska je pritom najveća nepoznanica. Od 2005. godine nova pristupanja ondje se mogu potvrditi referendumom ili dvotrećinskom većinom u parlamentu.

Crna Gora bi mogla postati prvi veliki test novog vala proširenja. Njezina ratifikacija mogla bi biti povezana s Albanijom, ovisno o brzini njezinih pregovora, ili čak s Islandom, ako ta nordijska zemlja odluči ponovno otvoriti pristupne pregovore.

Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno odbijanje crnogorskog članstva ozbiljno ugrozilo cijeli proces.

EU tako ponovno stoji pred velikom odlukom: proširiti se i ojačati svoj geopolitički utjecaj ili prvo duboko reformirati vlastite institucije. A ovaj put odluka neće određivati samo budućnost kandidata, nego i način na koji će izgledati sama Europska unija.