Škare Ožbolt o aferi s otpadom u Gospiću: "Po meni, samo je jedno pravo pitanje..."

Građanska udruga "Gospić je naš dom" najavila je veliki prosvjed i hod za Liku u subotu, 5. rujna, u Zagrebu, a na zahtjev predsjednika Republike sutra je sazvana izvanredna sjednica Sabora.

Javnost i dalje traži odgovore na pitanja o zakopanom otpadu, kaže Vesna Škare Ožbolt.

"Mislim da javnost očekuje sve odgovore, jer ni ja nisam dobila odgovor. Međutim, ostaje još jedno pitanje koje nitko nije postavio, a ono je ključno: gdje je tu čovjek?

"Ovo se sve treba raditi zbog ljudi, a kontrola zdravlja ljudi u ovom prijedlogu je izostala", kaže Ožbolt.

"Mislim da bi trebalo dodati još jednu točku, a to je da Vlada Republike Hrvatske zaduži Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao jedinu kredibilnu instituciju da prati zdravlje stanovništva na tom području i da napravi prijedlog mjera u slučaju da dođe do nekakvog narušavanja zdravlja", dodaje.

Jedno ključno pitanje

"Očekivala bih da su napravili popis svih izvora vode, lokacije svih bunara, ali ja čisto sumnjam da je to već napravljeno. Očekujem da se to što prije napravi i da se prati stanje zdravlja ljudi."

Izdvojila je jedno ključno pitanje.

Naime, postavlja se ozbiljno pitanje: na koji način će čovjek ili jedna obitelj reći svojoj djeci: "Sad možeš piti ovu vodu" ili "Nećeš se razboljeti od vode koju piješ" ili "Hrane koju jedeš"? To je, po meni, pravo pitanje", kaže Škare Ožbolt.

Što se tiče sjednice koja je trebala biti održana, kaže sljedeće:

Meni se svidjela ta ideja da se sjednica sazove u Gospiću, da se pozovu udruge i da se čuju njihova pitanja, njihovi strahovi, da dobiju konkretne odgovore na to", prokomentirala je neslavno propali pokušaj održavanja sjednice Odbora za zaštitu okoliša u Gospiću.

"Bilo mi je drago kad sam vidjela da su i ministri došli, ali sve ono što je nakon toga uslijedilo me strašno razočaralo", dodaje.

"Dakle, sve je palo na nultoj točki: tko kome daje riječ i tko treba prvi govoriti. Na tome je sve palo."

Sramotan ton otkazane sjednice

Cijela priča je, kaže Škare Ožbolt, dobila jedan sramotan ton.

"Toliko je sramotan ovaj način kako se to odvijalo u odnosu na problem koji postoji, čovjek si postavi pitanje: zbog čega uopće politika postoji? Postoji li zbog sebe same ili postoji zbog građana ove zemlje?"

"I to je svima u ovoj zemlji koji su to gledali bilo strašno razočaravajuće, taj način na koji se ta sjednica završila. Nespretno je i započela, možda i nije bila dobro pripremljena, možda je trebalo to malo čvršće držati, ali što je tu je - prekinuta je."

Dodaje i kako vrijeme prolazi, ali javnost i dalje nije dobila odgovore.

"Svi odgovori koji su bili traženi su izostali, a vremena nema. Sada je već druga polovica 2026., a to se dogodilo 2022. U četiri godine nijedna tona otpada nije odnesena."

"Ne zna se što u međuvremenu događalo, dokle je taj trajni otrov došao, kad će se on pojaviti u vodi, je li možda već nekom zdravlje narušeno? Ništa se od toga ne zna", dodaje.

"Nisam dobila odgovor..."

"To samo pokazuje koliko je ustvari politika neosjetljiva na sve ono što se događa ljudima. To je za mene užasavajuće."

"Kako je uopće otpad iz europskih zemalja mogao proći preko granice i doći u Hrvatsku? Nisam dobila odgovor na to pitanje."

"Dala sam se u istraživanje kako to druge zemlje rješavaju i onda sam shvatila cijeli niz nebuloza koje mi imamo u svom sustavu, koliko smo zastarjeli, koliko smo nemarni. To me sve dovelo do općeg užasa."

Navela je niz problema vezanih uz sustav za gospodarenje otpadom u RH.

"Dakle, vi nemate elektronsko praćenje kamiona koji dolaze u Hrvatsku s otpadom. Vi uopće ne znate gdje oni ustvari odlaze. Imate nekakve lokacije koje su dobivene od županijskih ureda, gdje piše da je dopušteno odlaganje neopasnog otpada, a onda uopće više ne znate što se odlaže ni kako se odlaže."

"Elektronsko praćenje uvele su, ja mislim, gotovo sve europske zemlje. Papir trpi sve, a elektronsko praćenje ne trpi. Točno se zna gdje ide kamion, točno se zna što se odlaže, postoje elektronski podaci toga što se odlaže, prati se to, gleda se, kontrolira se."

Postoji i problem odgovornosti, dodaje. Ili, u našem slučaju, izostanku iste. Sve se, kaže, ponovno svaljuje na leđa građana.

"Sve ove štete koje se događaju nakon što se otkrije taj opasan otpad kod nas rješava država kod, državni proračun, građani Republike Hrvatske, a ne oni koji su osuđeni."

"Na primjer, u Italiji su kazne do 15 godina zatvora, sva imovina se odmah oduzima. Odgovorni moraju sanirati štetu. Kod nas toga nema. Mi smo doista jako tolerantni prema ovoj vrsti kriminala."

"Kod nas je sve dopušteno"

"Austrija ima rješenja koja su jako zanimljiva, oni imaju katastar sumnjivih površina. Kada, na primjer, kupujete ili prodajete zemlju, morate dobiti certifikat da je zemlja čista. To su antikoruptivne mjere. Mi nemamo nijednu. Nijednu. Ima ih još, mogla bih nabrajati još dugo."

"Kod nas je sve dopušteno."

"Godine 2022 pokrenuta je cijela priča tako da su udruge prijavile da netko po noći kamionima dovozi otpad", kaže Škare Ožbolt.

Gdje su rezultati?

Međutim, izostali su rezultati.

"Ništa se nije poduzimalo, ja mislim, šest ili sedam mjeseci, a onda se pojavio Državni inspektorat te je izdao nekoliko prekršajnih i kaznenih prijava. Čak je izdana i zabrana daljnjeg odlaganja, a onda je županija poništila dozvolu. Nakon nekoliko mjeseci ponovno ju je izdala."

"U tom periodu imamo zabrane, imamo prekršaje, naplaćene kazne, imamo koješta, ali nemamo ključnu stvar: četiri godine nijedna tona otpada nije odnesena. Ne zna se ni kad će biti odnesena."

Upravo su građani ti, napominje bivša ministrica, koji su otkrili čitavu priču. Oni na koje otpad najviše utječe i oni koji još uvijek nisu dobili rješenje.

"Dakle, građani i udruge su otkrile priču, a ne sustav, ne ministarstvo, ne zavodi, ne državni inspektori. Građani su otkrili ono što sustav nije. Sustav je brljao po tome kasnije, ali konkretan rezultat nije napravio", kaže Vesna Škare Ožbolt.