Nepredvidivo radno vrijeme može narušiti zdravlje: Posljedice nisu iste za muškarce i žene

Nepredvidiv raspored rada za mnoge je radnike više od obične neugodnosti. Novo istraživanje ukazuje na to da česte i velike promjene u broju radnih sati mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.

Studija, objavljena u časopisu SSM – Population Health, obuhvatila je podatke za više od 61.000 Amerikanaca u radnoj dobi, a istraživači su uspoređivali njihove procjene zdravstvenog stanja s promjenama broja radnih sati iz mjeseca u mjesec, piše Euronews.

Rezultati pokazuju da su velike oscilacije u radnom vremenu povezane s većim rizikom od pogoršanja zdravlja kod muškaraca koji i dalje rade. Kod žena se problem češće pokazuje kroz smanjenje radnog vremena, izostanke s posla ili napuštanje zaposlenja zbog zdravstvenih problema.

Nije presudno koliko radite, već koliko se raspored mijenja

Istraživači ističu da kvaliteta radnog mjesta ne ovisi samo o plaći, pogodnostima ili ukupnom broju radnih sati. Važna je i stabilnost radnog rasporeda, koja je dosad bila znatno manje istražena.

U istraživanju su zato obuhvaćeni i ljudi koji su zbog zdravstvenih problema smanjili radno vrijeme, privremeno prekinuli rad ili napustili posao.

Za usporedbu, stabilnim radnikom smatran je onaj čiji se broj radnih sati značajno ne mijenja. Kao primjer izrazito nestabilnog rasporeda istraživači navode radnika koji jedan mjesec radi 20 sati, sljedeći čak 60, još jedan mjesec ponovno 60, a potom se vraća na 20 sati.

Upravo takve nagle promjene mogu biti problematičnije od samog broja radnih sati.

Kod muškaraca veći rizik od pogoršanja zdravlja

Kod muškaraca koji su nastavili raditi, ovakva razina promjena radnog vremena bila je povezana s procijenjenom vjerojatnošću pogoršanja zdravlja od 38 posto.

Kod muškarca koji je imao stabilan raspored od 40 sati tjedno ta je vjerojatnost iznosila oko 28 posto.

Istodobno se vjerojatnost održavanja stabilnog zdravstvenog stanja smanjivala s približno 46 na 38 posto kako su oscilacije u radnom vremenu postajale izraženije.

Istraživači pritom naglašavaju da problem možda nije u samoj količini rada, nego u naglim promjenama – jedan tjedan puno, drugi znatno manje.

Kod žena posljedice mogu biti skrivene u napuštanju posla

Kod žena je obrazac bio drugačiji.

Među ženama koje su ostale zaposlene istraživači nisu pronašli statistički jasnu povezanost između nestabilnog radnog vremena i pogoršanja zdravstvenog stanja.

No kada su u analizu uključene i žene koje su zbog zdravstvenih problema smanjile ili prekinule rad, odnosno napustile zaposlenje, pojavila se znatno izraženija povezanost.

Procijenjena vjerojatnost ograničenja rada zbog zdravstvenih problema povećavala se s oko 2,5 posto na gotovo 8 posto kako su oscilacije u radnim satima rasle od najmanjih do najvećih zabilježenih vrijednosti.

Zašto neke studije mogu podcijeniti problem?

Istraživači upozoravaju na takozvani „efekt zdravog radnika koji preživi“.

Ako istraživanje promatra samo ljude koji i dalje rade, iz njega mogu ispasti oni čije se zdravlje toliko pogoršalo da više nisu mogli nastaviti raditi. U konačnom uzorku tako ostaju zdraviji radnici, zbog čega se stvarni zdravstveni rizici mogu činiti manjima nego što jesu.

Upravo zato autori smatraju da se posljedice nestabilnog radnog vremena kod muškaraca i žena ne manifestiraju nužno na isti način.

Kod muškaraca se češće vide kroz pogoršanje zdravlja tijekom zaposlenja, osobito pri većem broju radnih sati, dok se kod žena mogu pokazati kroz zdravstvena ograničenja u radu ili povlačenje iz radne snage.

Zaključak istraživača je da nestabilno radno vrijeme nije tek pitanje organizacije i neugodnog rasporeda. Riječ je o potencijalnom zdravstvenom riziku koji različito pogađa muškarce i žene, zbog čega bi stabilnost radnog vremena trebala biti važan dio rasprave o kvaliteti zaposlenja.