Zašto kucamo o drvo i bojimo se razbijenog ogledala? Podrijetlo poznatih praznovjerja moglo bi vas iznenaditi

Iako nemaju znanstveno uporište, praznovjerja su i danas dio svakodnevice. BBC Bitesize istražio je podrijetlo nekih od najpoznatijih vjerovanja.

Zašto križamo prste?

Postoji nekoliko teorija o podrijetlu ovog običaja. Prema jednoj, riječ je o drevnom poganskom ritualu u kojem su dvije osobe prekrižile prste kako bi zaštitile svoje želje. Druga teorija povezuje gestu s prvim kršćanima i simbolikom Kristova raspeća.

Međutim, britanski folklorist Steve Roud ističe da za te teorije nema pisanih dokaza. Najstariji poznati spomen križanja prstiju potječe tek iz 1890. godine, kada se gesta povezivala sa zaštitom od vještica.

Zašto razbijeno ogledalo donosi sedam godina nesreće?

Vjerovanje se povezuje sa starim Rimljanima i Grcima, koji su smatrali da odraz predstavlja ljudsku dušu. Rimljani su vjerovali da je duši potrebno sedam godina za obnovu.

Postoji i praktičnije objašnjenje. Staklena ogledala nekada su bila toliko skupa da je sluga koji bi ga razbio mogao godinama otplaćivati štetu. Osim toga, stara ogledala ponekad su sadržavala otrovnu živu.

Zašto potkova donosi sreću?

Prema legendi, sveti Dunstan jednom je potkovao samog vraga, ali tako bolno da mu je ovaj obećao kako nikada neće ući u kuću na kojoj visi potkova.

Potkove su se tradicionalno izrađivale od željeza, kojem su se pripisivala zaštitna svojstva. Vjerovanje u njihovu moć zabilježeno je još u 16. stoljeću, iako nije nužno povezano s legendom o svetom Dunstanu.

Zašto ne otvaramo kišobran u kući?

Jedno objašnjenje potječe iz 19. stoljeća, kada su kišobrani imali čvrste metalne žbice i naglo se otvarali, zbog čega su mogli ozlijediti ljude ili oštetiti predmete.

Druga teorija seže do starog Egipta, gdje su se suncobrani koristili za zaštitu od sunca. Prema tom tumačenju, otvaranje suncobrana u zatvorenom prostoru smatralo se uvredom bogovima Sunca.

Zašto kucamo o drvo?

Prema jednom vjerovanju, drevni narodi smatrali su da u drveću žive duhovi kojima se kucanjem moglo zahvaliti ili zatražiti zaštitu.

No Steve Roud smatra da običaj ima novije podrijetlo. Povezuje ga s dječjom igrom iz 19. stoljeća u kojoj su igrači dodirivanjem drveta postajali sigurni od hvatanja. Najstariji poznati zapis o tom običaju datira iz 1810. godine.

Zašto se bojimo jedne svrake?

Prema britanskom praznovjerju, jedna svraka donosi tugu, a dvije sreću. Budući da se svrake povezuju s trajnim parovima, vjerovalo se da usamljena ptica nagovještava nesreću.

Ljudi su zato pozdravljali svraku kako bi otjerali lošu sreću. Zanimljivo je da su je stari Rimljani, za razliku od kasnijih europskih vjerovanja, smatrali simbolom sreće i inteligencije.