Sok od ovog popularnog voća zaustavlja rast plaka na zubima

Posljednjih godina istraživanja su potvrdila da brusnice mogu pomoći u prevenciji infekcija mokraćnog sustava. Time su potvrđena tradicionalna znanja koja u kulturi američkih starosjedilaca postoje tisućama godina, ali su često bila predmet znanstvenih rasprava, piše Science Alert.

Sada se čini da bi isti spojevi koji brusnice čine učinkovitima u prevenciji infekcija mokraćnog sustava mogli biti korisni i za potpuno drukčiji aspekt ljudskog zdravlja – oralnu higijenu.

U novom istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Reports znanstvenici su otkrili da konzumacija soka od brusnice, čini se, suzbija rast zubnog plaka, što bi neke moglo iznenaditi.

„Većina ljudi sok od brusnice smatra vrlo kiselim, oporim i slatkim te stoga pretpostavlja da ne može pozitivno utjecati na oralno zdravlje”, kaže dječja stomatologinja Christine Wu sa Sveučilišta Illinois u Chicagu.

„Ovo je istraživanje pokazalo suprotno.”

Brusnice sadrže spojeve koji se nazivaju proantocijanidini (PAC), a koji mogu spriječiti razvoj bakterijskih infekcija.

U slučaju infekcija mokraćnog sustava, proantocijanidini iz soka brusnice mogu otežati bakteriji Escherichia coli prianjanje uz stanice koje oblažu mokraćni mjehur.

Međutim, pojavljuje se sve više dokaza da proantocijanidini mogu pomoći i u zaštiti usne šupljine.

Naime, mogu suzbiti bakterije poput Streptococcus mutans, koje se nakupljaju u bakterijskom biofilmu zubnog plaka te proizvode kiseline koje mogu pridonijeti nastanku karijesa.

Kako bi istražili mogu li proantocijanidini prisutni u komercijalno dostupnom soku od brusnice pružiti zaštitni učinak, Wu i njezini kolege proveli su manje istraživanje u kojem je sudjelovalo osam odraslih osoba i 14 djece.

U randomiziranom križnom ispitivanju sudionici su različitih dana isprobali tri napitka: čisti sok od brusnice, zaslađeni napitak koji sadrži 27 posto soka od brusnice te vodu, koja je služila kao kontrola.

U svakoj fazi ispitivanja sudionici su se 24 sata suzdržavali od provođenja oralne higijene, nakon čega su im istraživači uzeli uzorak zubnog plaka s jedne strane usne šupljine.

Nakon prvog uzimanja uzorka sudionici su dobili jedan od ispitivanih napitaka, koji su najprije promućkali u ustima, a zatim progutali.Trideset minuta poslije istraživači su uzeli novi uzorak zubnog plaka, ovaj put s druge strane usne šupljine.

Kada su usporedili početne uzorke s onima uzetima nakon konzumacije napitaka, rezultati su pokazali da je nakon pijenja čistog soka od brusnice rast bakterija bio 44 posto manji nego u početnim uzorcima.

Kod djece je zabilježeno smanjenje od 33 posto.

„Veće brojčano smanjenje zabilježeno kod odraslih moglo bi odražavati razlike u sastavu zubnog plaka povezane s dobi, što dovodi do različite osjetljivosti na antimikrobne spojeve iz brusnice”, objašnjavaju istraživači u svojem radu.

„Nedavna istraživanja pokazala su jasne razlike u sastavu, raznolikosti i zastupljenosti oralnog mikrobioma ovisno o dobi, pri čemu različite mikrobne zajednice pridonose razvoju karijesa kod odraslih i djece.”

Nakon izlaganja zaslađenom napitku s 27 posto soka od brusnice ponovni rast bakterija u zubnom plaku bio je brojčano manji nego prije izlaganja, ali razlika nije bila statistički značajna.

Osim što je ograničio rast bakterija, čisti sok od brusnice doveo je i do značajnog smanjenja proizvodnje kiselina u zubnom plaku sudionika, čime bi se potencijalno mogla ograničiti šteta koju te kiseline uzrokuju na zubnoj caklini.

Iako istraživači nisu posebno ispitivali taj mehanizam, pretpostavljaju da je čisti sok od brusnice pokazao bolje rezultate od zaslađenog napitka zbog većeg udjela proantocijanidina.

Međutim, za potvrdu te pretpostavke bit će potrebna dodatna istraživanja.