Nobelovac kaže da čovječanstvo možda neće preživjeti sljedećih 50 godina: Ovo su njegovi razlozi

U razgovoru za Live Science, ugledni teorijski fizičar istaknuo je kako najveća prepreka daljnjem razvoju znanosti nije kompleksnost fizike, već pitanje hoće li civilizacija opstati dovoljno dugo da te odgovore uopće pronađe, prenosi Financial Times.

'Trenutačno dio svog vremena provodim pokušavajući ljudima reći da su šanse da će živjeti još 50 godina vrlo male. Zbog opasnosti od nuklearnog rata imate otprilike 35 godina', rekao je Gross. Napomenuo je pritom i kako je riječ o 'gruboj procjeni'.

Rastući rizik od nuklearnog sukoba

Ključni problem je, dakle, prema Grossu, rastući rizik od nuklearnog sukoba. Danas u svijetu postoji više od 12.000 aktivnih nuklearnih bojevih glava, a devet država posjeduje kapacitet za uništenje civilizacije kakvu poznajemo. Procjenjuje da godišnji rizik od nuklearnog rata iznosi oko dva posto. Na prvi pogled riječ je o relativno maloj brojci, no kumulativno to znači da bi očekivani 'životni vijek' civilizacije mogao biti svega nekoliko desetljeća.

Dodatni problem Gross vidi u postupnom urušavanju međunarodnih sporazuma o kontroli naoružanja, koji su tijekom Hladnog rata držali nuklearne prijetnje pod barem djelomičnom kontrolom. U današnjem, znatno nestabilnijem geopolitičkom okruženju, takvi mehanizmi sve više slabe, kaže Gross.

Za razliku od razdoblja bipolarnog svijeta, današnji sustav uključuje više nuklearnih sila, što povećava rizik pogrešnih procjena, smatra fizičar, piše Economic Timesa, a prenosi tportal. Upravljanje ravnotežom odvraćanja među devet država, upozorava Gross, eksponencijalno je složenije nego između dvije sile, a diplomatski mehanizmi ne prate dovoljno brzo tehnološki razvoj.

Umjetna inteligencija kao novi rizik

Uz nuklearno oružje, Gross posebno ističe i ulogu umjetne inteligencije. U scenarijima u kojima bi odluke o lansiranju projektila morale biti donesene u vrlo kratkom roku, postoji opasnost da se dio odgovornosti prebaci na automatizirane sustave.

Takvi sustavi, upozorava, djeluju brže od ljudi, ali ne razumiju posljedice svojih odluka. Simulacije ratnih scenarija već sada pokazuju da sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji često eskaliraju sukobe do nuklearne razine, jer takve odluke percipiraju kao 'efikasne'. Dugoročno, dodaje Gross, postoji i rizik da bi dovoljno autonomni sustavi mogli donositi odluke bez izravne ljudske kontrole.