Vjeruje se da će ostaci masivne kineske rakete koja je u ponedjeljak dopremila novi modul na kinesku svemirsku stanicu pasti na Zemlju početkom sljedećeg tjedna, kaže američka Space Command služba koja prati putanju rakete.

Raketa nazvana Dugi marš 5B (Long March 5B) teška 23 tone koja je nosila laboratorijski modul Wentian lansirana je s otoka Hainan u nedjelju 24. srpnja u 14:22 po lokalnom vremenu. Modul se potom uspješno spojio s kineskom svemirskom postajom.

Nakon što je zadaća obavljena, raketa se nekontrolirano počela spuštati prema Zemljinoj atmosferi i ne zna se gdje će točno pasti. Ovo nekontrolirano spuštanje na Zemlju je već treći put da drugi optužuju Kinu za nepravilno postupanje sa svojim svemirskim otpadom.

“Radi se o metalnom objektu teškom 20 tona. Iako će se raspasti dok uđe u našu atmosferu, brojni komadi rakete – neki od njih prilično veliki – ipak će stići do površine Zemlje”, rekao je Michael Byers, profesor na University of British Columbia i autor studije koja se bavila rizikom od stradavanja uslijed padajućeg svemirskog otpada.

Ljudima prijeti vrlo malena opasnost

Od svemirskog otpada ljudima prijeti vrlo malena opasnost, kaže Byers, ali moguće je da veći dijelovi prouzroče štetu ako padnu u naseljena područja. Byers dodaje da bi zbog sve veće količine svemirskog smeća te male šanse mogle postati izglednije, posebno na području takozvanog globalnog juga, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Astronomy, jer gotovo tri puta veća je vjerojatnost da će odbačeni komadi rakete pasti negdje na geografskoj širini Jakarte (Indonezija), Dake (Bangladeš) ili Lagosa (Nigerija) nego tamo gdje su New York, Peking ili Moskva.

“Ova opasnost se u potpunosti može izbjeći budući da danas imamo tehnologiju i mogućnost planiranja misija kojima možemo kontrolirati ulazak u atmosferu odbačenih dijelova – obično u zabačenim dijelovima oceana – umjesto nekontroliranih, i stoga potpuno nasumičnih, padova na Zemlju”, rekao je Byers.

Holger Krag, voditelj ureda za svemirski otpad Europske svemirske agencije (ESA), kaže da je najbolja međunarodna praksa kad se pad kontrolira tako da ostaci padnu u more, u svim slučajevima kad je rizik od potencijalnih žrtava na Zemlji previsok. Dodao je i da je zona ponovnog ulaska u atmosferu ove rakete geografski ograničena na područje geografske širine od 41. stupnja južno do 41. stupnja sjeverno od ekvatora.

Američko svemirsko zapovjedništvo priopćilo je da će pratiti pad kineske rakete na Zemlju. Zbog promjenljivih atmosferskih uvjeta točno mjesto ulaska rakete u Zemljinu atmosferu ne može se precizno odrediti sve do nekoliko sati prije ulaska, ali procjenjuje se da će raketa stići do Zemljine atmosfere negdje u ponedjeljak, 1. kolovoza.

Američki 18th Space Defense Squadron, postrojba američke vojske koja prati pad svemirskog otpada, također je najavila da će svakodnevno objavljivati ažurirane podatke o lokaciji rakete.

Već je bilo sličnih slučajeva

CNN je poslao upit za komentar kineskoj svemirskoj agenciji, ali zasad nije bilo odgovora.

Jonathan McDowell, astronom iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian, rekao je da se svemirski otpad teži od 2,2 tone obično ciljano spusti na određenu lokaciju, prilikom svoje prve orbite oko Zemlje. “Poanta je da se tako veliki objekti obično ne stavljaju u orbitu oko Zemlje bez da imaju neki aktivni sustav upravljanja”, rekao je. “Bez toga, i bez motora koji bi se mogao upaliti da ga usmjereno vrati natrag na Zemlju, objekt se samo kotrlja po orbiti dok na kraju ne nestane u sagorijevanju zbog atmosferskog trenja”, rekao je McDowell za CNN.

Kina se prošle godine našla na meti žestokih kritika zbog svog svemirskog otpada nakon što je sličnom raketom lansirala drugi modul. Njeni ostaci su se 10 dana kasnije srušili u Indijski ocean blizu otočja Maldiva.

NASA je u priopćenju tada rekla da Kina “nije ispunila odgovorne standarde”.

“Države koje se bave putovanjima u svemir moraju minimizirati rizik za ljude i imovinu na Zemlji koje predstavljaju padovi svemirskih objekata, kao i povećati transparentnost vezanu za takve postupke,” rekao je tada šef NASA-e Bill Nelson.

Kina je na to odgovorila optužbama da SAD “napuhava bojazan” zbog pada rakete, i optužila američke znanstvenike i NASA-u da “postupaju protiv svoje savjesti” i da su “anti-intelektualni”.

Prije tog, 2020. godine jezgra kineske rakete – koja je težila gotovo 20 tona – nekontrolirano je pala u Zemljinu atmosferu, prošla direktno preko Los Angelesa i Central Parka u New Yorku, prije nego se konačno srušila u Atlantski ocean.

Svemirski otpad, poput starih satelita, svakodnevno pada u atmosferu, iako većina ostane neprimijećena jer u atmosferi izgori mnogo prije nego što uspije pasti na tlo. Samo veći komadi otpada, poput dijelova odbačenih svemirskih letjelica ili raketa, predstavljaju vrlo malen rizik za ljude i infrastrukturu na Zemlji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.