Korak bliže vanzemaljcima? Na ovom planetu pronađeni snažni dokazi atmosfere

Nakon deset godina istraživanja astronomi su prvi put pronašli uvjerljive pokazatelje da stjenoviti egzoplanet koji kruži oko zvijezde klase M posjeduje atmosferu. To otkriće LHS 1140b svrstava među najperspektivnije svjetove u potrazi za mogućim životom izvan Zemlje.

Egzoplanet LHS 1140b nalazi se u orbiti oko hladne zvijezde tipa M, udaljene oko 50 svjetlosnih godina od našeg planeta. Collin Cherubim, astronom sa Sveučilišta Harvard, zajedno sa svojim timom, promatrao je taj planet tijekom 2024. godine iz Zvjezdarnice Las Campanas u Čileu. Tom su prilikom uočili spektralni trag koji nastaje zbog atoma helija u pobuđenom energetskom stanju.

Nakon što su analizirali i druga moguća objašnjenja, znanstvenici su zaključili da signal najvjerojatnije dolazi od helija koji izlazi iz atmosfere planeta. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.

"Daleko najjednostavnije objašnjenje jest da helij koji vidimo potječe sa samog planeta", rekao je Cherubim za New Scientist.

Drugačija vrsta stjenovitog planeta

Ako se potvrdi, ovo bi otkriće LHS 1140b moglo svrstati među takozvane helijeve svjetove, kategoriju egzoplaneta koja je dosad bila samo teorijska i nikada potvrđena. Takvi planeti mogli bi imati stjenovitu ili ledenu površinu obavijenu izrazito gustom atmosferom bogatom helijem. Zbog tih karakteristika u nekim bi se obilježjima više približili plinovitim divovima nego planetima poput Zemlje ili Marsa.

"To je drukčije od onoga što bismo očekivali na temelju stjenovitih planeta u našem Sunčevu sustavu", rekla je za New Scientist Natalie Allen, planetarna znanstvenica sa Sveučilišta Johns Hopkins, koja nije sudjelovala u istraživanju.

Sukrit Ranjan, astrobiolog sa Sveučilišta Arizona, koji također nije bio uključen u studiju, upozorava da LHS 1140b ipak ne bi trebalo smatrati novom Zemljom.

"Uzbudljiv je sam po sebi, a ne kao nova Zemlja", rekao je Ranjan za isti portal.

Ovisno o debljini njegove atmosfere, uvjeti na površini planeta mogli bi odgovarati pritisku kakav postoji u velikim oceanskim dubinama ili svijetu prekrivenom oceanom, koji bi više podsjećao na ledene mjesece nego na planete u Sunčevu sustavu.

Nastanjivost planeta

Znanstvenici zasad mogu sa sigurnošću potvrditi samo da helij izlazi iz atmosfere LHS 1140b, dok još uvijek nisu poznati sastav ni ukupna debljina njegove atmosfere.

"Zemlja i Venera vrlo su slične veličine i obje imaju atmosferu, ali površina Venere nije nastanjiva. Mislim da, želimo li steći stvarnu sliku o nastanjivosti ovog planeta, moramo razumjeti njegovu cjelokupnu atmosferu", naglašava Allen.

Dodala je kako bi na ta pitanja mogli odgovoriti neobjavljeni podaci Svemirskog teleskopa James Webb. LHS 1140b i dalje se smatra iznimno zanimljivim kandidatom za potragu za izvanzemaljskim životom jer se nalazi u nastanjivoj zoni svoje matične zvijezde.

"Taj je planet sada postao najbolje mjesto za potragu za životom izvan našeg Sunčeva sustava", rekao je Cherubim.

Novi misterij

Ipak, nova promatranja provedena tijekom 2025. godine nisu pokazala prisutnost helija. Neovisna analiza podataka potvrdila je da je signal zabilježen samo u mjerenjima iz 2024. godine.

"Kada izmjerite helij koji istječe iz atmosfere, a zatim ga ponovno promatrate mjesecima ili godinama poslije, rezultat je obično drukčiji, a ponekad ga uopće nema i ne razumijemo zašto", objasnio je Cherubim.

Ranjan ističe da znanstvenici još uvijek nedovoljno razumiju taj fenomen, dok Cherubim planira nastaviti promatranja LHS 1140b kako bi otkrio što uzrokuje promjene u zabilježenom signalu tog astronomima iznimno zanimljivog egzoplaneta.