Crna Gora na putu prema EU-u naišla na neočekivanu prepreku: Neće na vrijeme stići prevesti propise?

Hrvatski bi bio najočitiji izbor, piše Euronews.

Crna Gora želi postati 28. članica EU-a do 2028. godine. No prije toga mora usvojiti i prevesti takozvanu pravnu stečevinu EU-a (acquis), odnosno desetke tisuća zakona i propisa koji čine pravni okvir Unije. U Bruxellesu raste zabrinutost da Podgorica neće završiti taj posao na vrijeme.

"Crna Gora morat će pravodobno prije pristupanja izraditi prijevode pravne stečevine na svoj službeni jezik te osposobiti dovoljan broj prevoditelja i tumača potrebnih za pravilno funkcioniranje institucija EU-a nakon pristupanja", navodi se u pregovaračkom okviru te zemlje s EU-om.

Podgorica je značajno uložila u jačanje administrativnih kapaciteta i uvjerava da će posao biti dovršen na vrijeme. No izvršno tijelo EU-a već je počelo razmatrati alternativne planove, rekli su dužnosnici EU-a za Euronews.

Razlog je to što Hrvatska upozorava na kvalitetu nekih prevedenih pravnih tekstova. Zagreb je u bilateralnom sporu s Crnom Gorom, što bi moglo usporiti cijeli pristupni proces.

Od ulaska Hrvatske, posljednje članice koja je pristupila Uniji 2013. godine, opseg zakonodavstva EU-a gotovo se udvostručio.

Države kandidatkinje moraju prevesti sve relevantne propise EU-a na jezik koji će biti njihov službeni jezik nakon pristupanja. Institucije EU-a odgovorne su samo za završnu provjeru prije objave u Službenom listu EU-a u trenutku pristupanja.

Prijevod je također samo jedan dio jezične pripreme. Neke zakone potrebno je prilagoditi institucionalnom kontekstu države kandidatkinje, primjerice odrediti koja će tijela biti nadležna za nadzor.

„Službe Komisije u redovitom su kontaktu s Crnom Gorom i prate napredak u tom području“, rekao je glasnogovornik Komisije za Euronews.

Komisija razmatra nekoliko mogućnosti za eventualno izuzeće, uključujući dopuštanje Crnoj Gori da se privremeno koristi drugim službenim jezikom EU-a dok ne dobije dovoljno vremena za popunjavanje praznina i precizan prijevod preostalog zakonodavstva.

O izboru bi odlučivala Podgorica, no hrvatski je očit kandidat. To je jedini službeni jezik EU-a koji dijeli iste temeljne značajke s crnogorskim jezikom i koji je razumljiv govorniku crnogorskog jezika.

"Crnogorski standardni jezik pripada istom dijalektnom kontinuumu kao bosanski, hrvatski i srpski standardni jezici te su svi međusobno razumljivi", navodi se u nedavnoj studiji o crnogorskom jeziku.

Ipak, to je samo jedna od mogućnosti i možda ne bi dobro prošla u Crnoj Gori. Identitetska politika ima duboke korijene na zapadnom Balkanu, a Podgorica se godinama borila za međunarodno službeno priznanje crnogorskog jezika.

Izuzeća nisu novost. Malta je postavila presedan: Zbog nedostatka kvalificiranih prevoditelja osigurala je iznimno, prijelazno izuzeće od obveze prevođenja svih akata EU-a na malteški jezik tijekom tri godine nakon pristupanja 2004. godine, a zaostatak je trebala nadoknaditi do kraja 2008.

Irska je još jedan primjer, uz važnu razliku. Njezino je izuzeće uvedeno desetljećima nakon pristupanja, kada je irski postao punopravni službeni jezik EU-a pa je privremeno suspendirana obveza prevođenja svih akata EU-a na irski.

Drugim riječima, Bruxelles je već pokazao fleksibilnost i nije tretirao potpuni prijevod pravne stečevine kao apsolutni uvjet za pristupanje. Ipak, u ovom bi slučaju najočitije rješenje ujedno moglo biti i politički najteže prihvatljivo, zaključuje Euronews.