Stručnjaci o potrošnji goriva - ovo je brzina pri kojoj ćete voziti najučinkovitije

Pri kojoj brzini automobil troši najmanje goriva? Dugo se vjerovalo da je vožnja brzinom od približno 90 km/h najekonomičnija, no podaci pokazuju nešto drukčiju sliku. Idealna je brzina zapravo manja zbog međudjelovanja rada motora, vremena putovanja i otpora zraka, piše Metropolitan.si.

Potrošnja goriva ne raste niti pada jednostavno i izravno proporcionalno brzini. Najvažnije je koliko učinkovito motor radi u svakom trenutku – na to utječu broj okretaja motora (okr/min), odabrani stupanj prijenosa i opterećenje.

Vožnja u preniskom stupnju prijenosa može biti iznimno neekonomična. Motor radi na višim okretajima, što uzrokuje povećanje potrošnje goriva. Primjerice, u prvoj brzini trenutna ili izračunata potrošnja može dosegnuti oko 15 litara na 100 kilometara, dok u višem stupnju prijenosa znatno pada jer motor radi u učinkovitijem rasponu.

Međutim, postoji još jedan čimbenik koji se često zanemaruje pri razmatranju štedljive vožnje: vrijeme. Kada biste vozili 100 kilometara brzinom od 20 kilometara na sat, putovanje bi trajalo pet sati. Motor bi cijelo to vrijeme radio. Pri većim brzinama ista se udaljenost prelazi mnogo brže; stoga učinkovitost potrošnje goriva ne ovisi samo o brzini, već o kombinaciji vremena i uvjeta rada pogonskog sklopa.

To se odražava i na računu.

Istraživanje francuskog tehničkog centra Cerema pokazalo je da odnos između brzine i potrošnje goriva nalikuje asimetričnom slovu "U". Pri malim brzinama – otprilike između 10 i 40 kilometara na sat – potrošnja je razmjerno visoka. Kako se brzina povećava, potrošnja počinje padati i doseže najnižu točku pri brzini od približno 70 kilometara na sat. Glavni je razlog otpor zraka, koji postaje sve značajniji pri većim brzinama. Ključnim čimbenikom postaje pri brzini od oko 80 kilometara na sat, a njegov se utjecaj naglo povećava daljnjim ubrzavanjem. Otpor zraka ne raste linearno s brzinom, već je približno proporcionalan kvadratu brzine. Ako udvostručite brzinu, sila otpora zraka – uz pretpostavku da ostali uvjeti ostaju nepromijenjeni – postaje otprilike četiri puta veća. Snaga potrebna za svladavanje tog otpora raste još strmije kako se brzina povećava.

To brzo postaje vidljivo i prilikom točenja goriva. Prema osnovnim podacima, povećanje brzine sa 100 na 120 km/h može rezultirati otprilike 20 posto većom potrošnjom goriva. Posljedično, razlika između umjerene vožnje autocestom i vožnje velikom brzinom može biti znatno veća nego što bi to sugeriralo očitanje brzinomjera – razlika od tek nekoliko desetaka kilometara na sat.

Fizikalni zakoni još su izraženiji kod električnih automobila. Veći otpor zraka zahtijeva više energije iz baterije, čime se izravno smanjuje doseg. Ispitivanja pokazuju da razlika između vožnje brzinom od 110 km/h i 130 km/h može dovesti do povećanja potrošnje energije za više od četvrtine.

S obzirom na trenutne cijene, to je posebno važno.

Ne postoji jedinstvena, univerzalna brzina pri kojoj svaki automobil postiže najnižu potrošnju. Na stvarnu potrošnju goriva utječu motor ili pogonski sklop, mjenjač, ​​aerodinamika, masa vozila, gume, nagib ceste, vjetar, temperatura, uvjeti u prometu i stil vožnje (posebno ubrzavanje i kočenje). Ipak, osnovno pravilo ostaje jednostavno: Iznimno spora vožnja nije nužno najučinkovitija u pogledu potrošnje goriva, no s povećanjem brzine potrošnja goriva počinje naglo rasti zbog otpora zraka.