Bruxelles u nezgodnoj poziciji: Crna Gora sve bliže članstvu u EU-u. Srbija bi je mogla pokušati zaustaviti

Crna Gora trenutačno je najizglednija kandidatkinja za sljedeću članicu Europske unije. Međutim, dužnosnici, diplomati i stručnjaci strahuju da će Beograd učiniti sve što može kako bi to spriječio, čime bi Bruxelles doveo u težak položaj između dviju zemalja kandidatkinja.

Dok se Crna Gora približava cilju, čini se da je kandidatura Srbije za članstvo zapela u slijepoj ulici. Beograd još nije otvorio sve pregovaračke klastere s EU-om, a osam država članica prošlog je mjeseca blokiralo njegov posljednji pokušaj, piše Euronews.

"Vidimo određene poteze [srpske] vlade i oporbenih stranaka koji kompliciraju unutarnju situaciju u Crnoj Gori“, rekao je europarlamentarac Tonino Picula novinarima uoči glasanja na plenarnoj sjednici u srpnju o godišnjem izvješću o napretku zemalja kandidatkinja.

Troje dužnosnika koji rade za Europsku komisiju i nacionalne vlade potvrdilo je da su upoznati s tim pokušajima miješanja u unutarnje poslove Crne Gore, što predstavlja jedinstvenu komplikaciju za EU.

Pokušaji stvaranja podjela

„Srbija čini sve što može kako bi oblikovala Crnu Goru iznutra i utjecala na to kakva smo zemlja“, rekla je za Euronews Jovana Marović, bivša potpredsjednica crnogorske vlade.

„Ti će se napori nastaviti i nakon što Crna Gora uđe u EU, ali ostvarivanje određenih ciljeva tada će biti mnogo teže.“

Marović je ukazala na nekoliko inicijativa za koje vjeruje da ih Beograd provodi kako bi poremetio proces pristupanja Crne Gore EU-u. Među njima je i pokušaj da se srpski, uz crnogorski, ustavno proglasi službenim jezikom.

Još jedna kontroverza izbila je zbog nedavnog pokušaja, koji je zaustavilo Ministarstvo kulture, da se podgorička Nacionalna knjižnica, nazvana po istaknutom antifašistu Radosavu Ljumoviću, preimenuje po Marku Miljanovu, vojskovođi i književniku blisko povezanom s crnogorsko-srpskom povijesnom tradicijom.

Iako Marović nije dovela u pitanje Miljanovljevu povijesnu ostavštinu, ukazala je na obrazac koji se ponavlja – antifašističko nasljeđe postaje meta u korist identitetske politike.

„Srbija sustavno pokušava stvarati etničke podjele“, rekla je Marović, ukazujući na inicijative na lokalnoj razini koje promiču prosrpske političke snage s ciljem „poništavanja“ crnogorskog priznanja Kosova.

Unatoč tome, naglasila je Marović, ti pokušaji dosad nisu uspjeli poremetiti pristupni proces. Crnogorska politička elita ostala je složna, što pokazuje i velika većina od 74 od 77 zastupnika koji su u srpnju glasali za pokretanje postupka ustavnih promjena. Protiv je bila samo tvrda prosrpska stranka.

Taj je konsenzus ponovno potvrđen krajem kolovoza, kada su same ustavne izmjene usvojene dvotrećinskom većinom od 68 glasova.

Povijesne napetosti

Kao što je često slučaj na zapadnom Balkanu, Crna Gora i Srbija dijele dugu i burnu povijest. Crna Gora priznata je kao suverena država na Berlinskom kongresu 1878. godine, potom je izgubila neovisnost u korist Srbije, a ponovno ju je stekla 2006. godine.

Obilježavajući u svibnju 20. godišnjicu crnogorske neovisnosti, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić taj je događaj nazvao „glamuroznom proslavom odcjepljenja od moje Srbije“ te rekao da bi njegov dolazak bio „pljuvanje u lice“ Srbima.

Sljedećeg mjeseca Vučić je ipak sudjelovao na samitu EU-a i zapadnog Balkana u crnogorskom Tivtu, gdje je rekao da su ga srbijanske obavještajne službe upozorile na visok sigurnosni rizik zbog mogućeg plana crnogorskih kriminalnih klanova da ga ubiju.

„Odnosi Srbije i Crne Gore pogoršali su se posljednjih mjeseci. Srbija bi mogla pokušati omesti proces pristupanja Crne Gore“, rekao je za Euronews Florian Bieber, koordinator Savjetodavne skupine za javnu politiku Balkan u Europi.

„Ulazak Crne Gore u EU otvara neugodna pitanja za Srbiju“, rekao je Bieber.

Prema poljskom Centru za istočne studije, Beograd bi mogao pokušati destabilizirati Crnu Goru kako bi poremetio njezin ulazak u EU jer bi crnogorsko članstvo oslabilo vodeću regionalnu ulogu Srbije i njezin utjecaj u Podgorici. Otprilike trećina crnogorskih građana etnički su Srbi, a Beograd je zadržao znatan utjecaj na susjednu zemlju preko političkih aktera koji su mu naklonjeni, medija i Srpske pravoslavne crkve.

„Srbija nema nikakav interes miješati se u proces pristupanja Crne Gore EU-u“, rekao je za Euronews srbijanski veleposlanik pri EU-u Danijel Apostolović.

„Usredotočeni smo na vlastiti reformski proces i gospodarski rast. Istodobno žalim zbog nedostatka strateške odluke pojedinih država članica EU-a kada je riječ o Srbiji. Europska komisija pet je puta preporučila otvaranje Klastera 3, ali ga još uvijek nismo uspjeli otvoriti“, rekao je.

Prepreke proširenju EU-a

Za Bruxelles pogoršanje odnosa Srbije i Crne Gore predstavlja jedinstven izazov: Podgorica je zemlja kandidatkinja koja je najbliža ulasku u Uniju, dok se Srbija naširoko smatra najvažnijom zemljom zapadnog Balkana.

Nedavni pokušaj Europske komisije da ponovno pokrene pitanje pristupanja Srbije potaknut je upravo pritiskom država članica koje smatraju da je Beograd previše važan i utjecajan u regiji da bi ga se ostavilo po strani.

Slično tome, potreba za održavanjem geografske ravnoteže među zemljama kandidatkinjama mogla bi potaknuti neke države članice da napredak Ukrajine prema članstvu povežu s napretkom Srbije u procesu proširenja.

Za Beograd pristupni proces ne temelji se na zaslugama, nego ga uvelike pokreće geopolitika. Srbija pritom ukazuje na prisutnost nekih od najmoćnijih kriminalnih klanova u regiji upravo u Crnoj Gori kao dokaz da vladavina prava u toj zemlji ne zadovoljava standarde EU-a.

Iako su Srbi, prema popisu stanovništva iz 2023. godine, najveća etnička manjina u Crnoj Gori, Beograd ističe da Crna Gora srpski ne priznaje kao službeni jezik, dok Srbija priznaje nekoliko manjinskih jezika na regionalnoj i lokalnoj razini.

Podgorica, s druge strane, napredak Crne Gore u reformama potrebnima za ulazak u EU pripisuje uključivom pristupu kojim se sve etničke skupine uključuju u proces donošenja odluka, po čemu se ta zemlja izdvaja od ostatka zapadnog Balkana.

Ipak, dok su neke prosrpske stranke sudjelovale u reformskom procesu, druge su djelovale kao „agenti strane države“, rekao je za Euronews diplomat koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman.

„Srbija može ugroziti put prema članstvu u EU-u“, upozorio je diplomat. „Crna Gora razlikuje se od svojih susjeda zbog političke stabilnosti i svakodnevnog rada na usklađivanju svih interesa. Političke elite drugih zemalja donijele su drukčije odluke.“

Etničke podjele duboko su ukorijenjene u društvima zapadnog Balkana, a njihovo ponovno jačanje uvelike bi otežalo nastojanja Crne Gore da provede potrebne reforme u posljednjoj etapi puta prema punopravnom članstvu u EU-u.

Stoga će upravo pitanje može li se sadašnje jedinstvo održati pod budućim pritiscima odlučiti o putu Podgorice prema članstvu u EU-u. Bruxelles će u međuvremenu sa zabrinutošću promatrati razvoj situacije.