Govor mržnje srbijanske ministrice: "Javno je rekla ono što većina vlasti misli. Dačićeva izjava još opasnija"

Smjenu ministrice traži dio srbijanske oporbe, a tom se zahtjevu pridružio i zastupnik Stranke demokratskog djelovanja u srbijanskom parlamentu Šaip Kamberi.

Oštre reakcije stižu i iz Europske unije, koja poručuje da "u Europi ne bi trebalo biti mjesta za retoriku koja opravdava i zagovara etničko čišćenje". Takve izjave, upozorava se, nisu u skladu ni s obvezama koje je Srbija preuzela u dijalogu s Kosovom.

Zastupnik u Europskom parlamentu Sandro Gozi navodi da "Srbija ne može vjerodostojno tvrditi da je posvećena članstvu u Europskoj uniji dok članovi njezine vlade oživljavaju retoriku i ideologiju iz Miloševićeve ere".

Političari iz Albanije i s Kosova u toj retorici također vide potvrdu nastavka politike Slobodana Miloševića. Paunović je na Kosovu proglašena personom non grata.

Ministrica se "ne odriče strategije svoje stranke"

Vlada Srbije nije se oglasila, no to je već uobičajena praksa kada se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nalazi izvan zemlje, budući da će se tek nakon njegove reakcije vjerojatno znati službeni stav vlasti. Ono što je sasvim sigurno jest da takva retorika i govor mržnje u Srbiji gotovo nikada nisu javno osuđeni, a njihovi promotori nerijetko su nastavili napredovati u političkoj karijeri, piše DW.

Snežana Paunović nakon burnih reakcija objavila je priopćenje u kojem se, umjesto da se ogradi od svojih izjava, navodi kako se "ne odriče politike Socijalističke partije Srbije, koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim povijesnim okolnostima, stranke koja je podnijela velike žrtve, stranke čije se ime najčešće spominjalo u Haagu, stranke koja nije nikoga molila ni za što kako bi ostala uspravna i vjerna svojim idejama. Ne odričem se ni strategija svoje stranke koje su bile odabrane za okolnosti oružane pobune na dijelu kuće koja se zove Srbija."

Javno rekla ono što potajno misle

Dio javnosti u Srbiji smatra da su takve izjave namijenjene skretanju pozornosti s drugih događaja, no Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže da je riječ "jednostavno o odrazu kapaciteta ministrice u javnim nastupima" te da je "ona samo javno rekla ono što većina vlasti misli".

"To je zapravo žaljenje što nije došlo do etničkog čišćenja, a znamo da je njezina stranka, SPS, pokušala provesti etničko čišćenje na Kosovu. Prije toga dogodila su se masovna ubojstva kosovskih Albanaca i zbog toga je cijeli jugoslavenski i srbijanski vojni i policijski vrh osuđen pred Haškim sudom. Došli smo u situaciju da ministri veličaju najteža kaznena djela, što bi negdje drugdje izazvalo tektonski poremećaj, ali ovdje će to biti vijest koja će trajati nekoliko dana", ocjenjuje Popović za DW.

Dačić relativizira govor mržnje

U obranu stranačke kolegice stao je potpredsjednik Vlade Srbije i predsjednik SPS-a Ivica Dačić. Napade na ministricu nazvao je licemjernima te dodao kako je "na Kosovu provedeno etničko čišćenje Srba", ali da to "nikoga ne zanima".

Prema riječima Dragana Popovića, "to je samo dokaz da etničko čišćenje koje je proveo Milošević nikome nije problem i da ne bi bio problem ni neko novo etničko čišćenje. Problem nastaje kada se to kaže javno, pa zatim slijedi relativizacija izrečenog. Ako se za ministricu Paunović može reći da nije dovoljno politički iskusna pa je iskreno rekla ono što se inače ne izgovara, to se ne može reći za Ivicu Dačića. Zato mislim da je njegova izjava još opasnija", smatra Popović.

Glorifikacija politike devedesetih

Koliko god se srbijanske vlasti trudile prikriti svoju pravu prirodu, činjenica je da se govor mržnje u javnom prostoru sustavno njeguje te da ga prati sve otvorenije fizičko nasilje. To je bilo osobito vidljivo tijekom srpanjskih komemoracija u Srebrenici, a nastup ministrice Paunović uklopio se u zajednički narativ vlasti kada je riječ o suočavanju s prošlošću, ratnim zločinima i odnosima u regiji.

Popović smatra da sve to pokazuje kako "ne samo da nije napravljen odmak od politike devedesetih, nego se ta politika čak i glorificira. Srpska napredna stranka i SPS nastavljaju politiku radikala i socijalista, samo u drukčijim okolnostima. Svjedočimo radikalizaciji javnog govora i društvu koje je na rubu eksplozije nasilja, verbalnog i fizičkog. Ovakvi ispadi posljedica su opće radikalizacije društva. To su posljedice politike Aleksandra Vučića i cijele njegove koalicije", upozorava direktor Centra za praktičnu politiku.

Klaster 3 na kušnji

Određene reakcije stigle su i iz Europske unije. Budući da je posljednjih tjedana aktualna tema otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima te da je Europska komisija pokušala pohvaliti navodni napredak Srbije, retorika ministrice Paunović ponovno je suočila europske institucije sa stvarnošću – da sadašnja vlast baštini politiku Slobodana Miloševića, dodatno pojačanu političkim vizijama Vojislava Šešelja, te da nema problem s teškim nasljeđem prošlosti.

Popović procjenjuje da će "Europska komisija, kako vrijeme prolazi, sve teže moći održavati taj realpolitički pristup kojim na svaki način pokušava zadržati Srbiju na europskom putu, iako je ova vlast s njega odavno skrenula. Vjerojatno ni ljudima u Komisiji nije lako nastaviti zatvarati oči jer vlast Aleksandra Vučića postaje sve gora. Crvena linija ispod koje se ne može ići trebala je biti povučena odavno, a mislim da je Vučić već odavno prešao sve crvene linije. Ne znam koliko će još dugo biti moguće održavati ovakav odnos prema njegovoj vlasti", kaže Popović.

Ideologija kopanja po ranama

Traume izgubljenih ratova očito su i dalje tema na kojoj se u Srbiji osvajaju politički bodovi. Popović smatra da "to poglavlje nikada nije zatvoreno. Nacionalistička ideologija upravo to i čini – neprestano kopa po ranama i širi uvjerenje da opasnost još nije prošla. Nažalost, ovakva vlast ima mogućnost mobilizirati društvo na vrlo opasnim temeljima. Mislim da ovo nije konačan znak povratka u devedesete, nego snažan signal koji nas podsjeća tko su bili akteri politike devedesetih. To su isti ljudi koji su i danas na vlasti", zaključio je Popović za DW.