Aj Charapita
VIDEO / Malo selo u susjedstvu proizvodi najskuplje povrće na svijetu, kilogram košta 20.000 dolara

U malom selu na sjeveru Bosne i Hercegovine rastu deseci neobičnih vrsta povrća, začinskog bilja i voća, među kojima se ističe paprika koja se smatra najskupljom na svijetu.
Vesna Bošnjak iz Usore za sebe kaže da je prije svega kolekcionarka, a tek onda poljoprivrednica. Na njezinu imanju mogu se pronaći deseci rijetkih i neobičnih biljnih vrsta, među kojima je i Aj Charapita, peruanska divlja paprika koja slovi za jednu od najskupljih na svijetu.
„Trenutačno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aj Charapite, divlje peruanske paprike sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već zametnula plodove“, kaže Vesna Bošnjak za BHT.
Paprika čiji kilogram vrijedi i do 20.000 dolara
Ova južnoamerička sorta na svjetskom tržištu postiže iznimno visoke cijene.
„Na američkom tržištu kilogram sušene Aj Charapite stoji oko 20.000 dolara. Koristi se isključivo u dekorativne svrhe. Naravno da je jestiva, ali u elitnim restoranima najčešće služi upravo za ukrašavanje jela. Nažalost, nemam tržište za nju po toj cijeni, što mi je jako žao. Inače ne bih uzgajala ni maline ni borovnice“, dodaje Vesna.
Više od 230 sorti rajčice i deseci vrsta paprika
U njezinim plastenicima nalaze se i brojne sorte rajčice koje nisu uobičajene za Bosnu i Hercegovinu.
Marokanska metvica, medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce i Babuškina tajna samo su neke od biljaka koje uzgaja na svom imanju. Sve što proizvede, Vesna i preradi.
Koliko različitih kultura uzgaja, teško je i sama precizno reći.
„Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojiti. Paprika imam 70 do 80 sorti, rajčica sigurno više od 230, više ih ni ne brojim. Volim egzotične sorte, od začinskog bilja do povrća i voća“, navodi ona.
Proizvodnja prilagođena nedostatku radne snage
Njezino gospodarstvo nalazi se u usorskom naselju Omanjska, iz kojeg su mnogi mladi ljudi otišli u inozemstvo u potrazi za poslom. Upravo zbog nedostatka radne snage Vesna ne planira širiti proizvodnju.
„Prije je sve ovo bilo pod malinama, četiri duluma bila su pod malinama, a s obzirom na to da nema radne snage, ostala sam na onome što mogu sama obrađivati. Dva plastenika, dulum malina, sto grmova borovnice, uz to još te sitnice po grmovima i to je to“, kaže Vesna.
Prodaja na kućnom pragu i sajmovima
Proizvodi prvenstveno za potrebe obitelji, a dio proizvoda prodaje na kućnom pragu, na poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža.
Ipak, ističe da podrška domaćim proizvođačima izostaje.
„Poljoprivrednici nemaju gotovo nikakvu podršku, ni mali ni veliki. Prije svega, nismo obeštećeni. Tijekom 2024. i 2025. godine uništena su mi dva plastenika. Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da vas netko pita treba li vam neki oblik potpore“, objašnjava.
Ljubav prema rijetkim sortama jača od svih prepreka
Unatoč brojnim izazovima s kojima se suočavaju domaći proizvođači, Vesna Bošnjak nastavlja raditi ono što najviše voli. U njezinim plastenicima i na otvorenom već dozrijeva novi urod standardnih i rijetkih poljoprivrednih kultura koje će, kao i prethodnih godina, završiti u njezinim prerađevinama i na stolovima kupaca.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare