Morska ptica osvojila gotovo cijelu Sloveniju: Galebovi i cvrčci preselili se u Ljubljanu i Maribor

Ljubljana posljednjih godina ljeti sve više podsjeća na obalni grad. Uz cvrčke, koji su također relativno novi stanovnici slovenskog kopna, osobito ujutro i navečer gradom se sve češće čuje glasanje galebova.

Prema podacima zimskog prebrojavanja vodenih ptica iz 2025. godine, koje je objavilo Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), u Sloveniji su zabilježena ukupno 4399 galeba iz osam različitih vrsta.

Najbrojniji su riječni galebovi, kojih je prebrojano 1817, a odmah iza njih je žutonogi galeb s 1697 jedinki. Zabilježeno je i 597 crnomorskih te 228 sivih galebova, no te dvije vrste u Sloveniji se ne gnijezde.

Od Sečovlja do istoka Slovenije

Posebno je zanimljivo širenje žutonogog galeba. Vrsti koju se uglavnom povezuje s morem trebalo je manje od četiri desetljeća da se od slovenske obale proširi sve do Drave na istoku zemlje.

U Sloveniji je dosad zabilježeno 14 od ukupno 54 postojeće vrste galebova, ali samo su tri stalne gnjezdarice. Ostale su uglavnom selice, zimovalice ili rijetki gosti.

Prvo potvrđeno gniježđenje žutonogog galeba u Sloveniji zabilježeno je 1986. godine, kada je u Sečoveljskim solinama pronađeno 11 gnijezda. Populacija je potom počela brzo rasti, a do 1991. povećavala se za gotovo trećinu godišnje.

Godine 1999. potvrđeno je njegovo gniježđenje i u Sežani. Već od kraja 1990-ih galebovi su postajali sve redovitiji posjetitelji Ljubljane, a danas se u glavnom gradu i gnijezde, javlja N1 Slovenija.

Prema procjenama stručnjaka, žutonogi galeb u Ljubljani je vjerojatno počeo gnijezditi još prije 2005. godine. Posljednji dostupni podaci iz 2022. govore o pet poznatih mjesta gniježđenja u središtu grada, dok se ukupna populacija procjenjuje na između pet i 15 parova.

Nekoliko godina nakon prvih potvrđenih gniježđenja u Ljubljani pronađeno je prvo gnijezdo i na Ptujskom jezeru. Ondje se danas svake godine gnijezdi između jednog i tri para. Gnijezda su pronalazili na šljunčanim i muljevitim otočićima, naplavljenim deblima, ali i na betonskim objektima.

U Mariboru je prvo gnijezdo zabilježeno 2012. godine, na ravnom krovu kazališta prekrivenom šljunkom. Od tada se vrsta u gradu gnijezdi svake godine.

Galebovi prelaze stotine kilometara

Koliko su ove ptice pokretljive pokazuju i podaci o označenim jedinkama. Jedan žutonogi galeb s Ptujskog jezera više je puta zabilježen u Poljskoj i Italiji.

Još je zanimljiviji primjer crnomorskog galeba koji se već 13 godina tijekom zime vraća na Ptujsko jezero, dok ljeti odlazi u Bjelorusiju, gdje se gnijezdi na krovu stambene zgrade u Minsku.

Najveći broj žutonogih galebova ipak i dalje živi uz slovensku obalu. Od 1697 jedinki prebrojenih u siječnju 2025., čak 1032 zabilježene su na Obali.

Na području Notranjske i Primorske bilo ih je 314, na području gornjeg toka Save, koje uključuje Ljubljanu i središnju Sloveniju, 218, dok su na području Drave zabilježena 124 primjerka.

I kopneni galebovi vraćaju se na more

Galebovi koji su se nastanili u unutrašnjosti nisu izgubili vezu s obalom. Tijekom sezone gniježđenja hranu mogu tražiti kilometrima od gnijezda, ali uglavnom ostaju u njegovoj široj okolici.

Izvan sezone gniježđenja postaju mnogo pokretljiviji. Tada galebovi iz unutrašnjosti odlaze prema obali, dok se oni s obale mogu seliti prema kopnu.

Često ih se može vidjeti i na poljima i odlagalištima otpada. U jesen i zimu stvaraju veća jata u kojima se zajedno mogu naći različite vrste i ptice različite dobi.

Mogu li potisnuti golubove i vrane?

Njihova sve veća prisutnost u gradovima ne oduševljava sve stanovnike. Jedna stanovnica Ljubljane požalila se gradskoj upravi na povećan broj galebova na području Viča, što je povezala s blizinom odlagališta otpada.

Tvrdila je i da galebovi napadaju čaplje i manje ptice te upozorila na buku koju stvaraju, osobito u jutarnjim satima.

DOPPS, međutim, navodi da u Sloveniji zasad nije zabilježen veći negativan utjecaj žutonogih galebova na druge vrste.

Problemi se ipak pojavljuju na pojedinim područjima. Na Ptujskom jezeru žutonogi galebovi redovito pljačkaju gnijezda ugroženih riječnih galebova, a povremene probleme zbog napada na gnijezda drugih ptica stvaraju i u Sečoveljskim solinama.

U nekim dijelovima Španjolske i Francuske zbog sličnih problema već se provodi kontrola njihove populacije.

Mogućnost da galebovi iz slovenskih gradova istisnu golubove ili vrane smatraju vrlo malo vjerojatnom.

Iz Grada Ljubljane također poručuju da prisutnost galebova sama po sebi ne predstavlja značajnu prijetnju drugim gradskim pticama. Podsjećaju i da galebovi imaju korisnu ekološku ulogu jer uklanjaju organske ostatke i otpad.

Budući da su zaštićene ptice, u njihove populacije i gnijezda nije dopušteno intervenirati bez odgovarajuće zakonske osnove i odobrenja nadležnih institucija.