Politico: Zelenski je na Balkanu napravio veliki politički promašaj

Vikend-posjet Volodimira Zelenskog Srbiji izazvao je odjeke na Balkanu koji su se nastavili dugo nakon što se ukrajinski predsjednik vratio u Kijev.

Zelenski je u subotu prvi put posjetio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića — koji se odbio pridružiti režimu sankcija Europske unije protiv Rusije i održava bliske odnose s Kremljem. Potom je zakoračio u najosjetljiviji regionalni spor izjavivši da Ukrajina i dalje neće priznati neovisnost Kosova, nekadašnje srbijanske pokrajine, piše POLITICO.

Uklonjena zastava Ukrajine

Reakcija Kosova bila je brza. Golemi plavo-žuti transparent „Slobodna Ukrajina“, postavljen na glavnoj prometnici u Prištini još 2022. godine, odmah je uklonjen, a gradonačelnik Përparim Rama izjavio je da, iako i dalje suosjeća s „narodima suočenima s ratom, nasiljem i progonom (...) poštovanje mora biti uzajamno“.

Od posjeta Zelenskog, Vučić je zaprijetio fizičkim preusmjeravanjem rijeke Ibar, koja teče iz Srbije prema Kosovu, kao odmazdom zbog toga što je Kosovo srušilo kuće u vlasništvu Srba uz obalu akumulacijskog jezera. Takav bi potez ispraznio akumulaciju koja opskrbljuje velik dio Kosova vodom te osigurava ključne kapacitete za hlađenje njegove najveće elektrane.

Osim toga, srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama razmijenili su oštre poruke na X-u, pri čemu je Rama optužio Srbiju da živi u „političkom balonu“ i poriče činjenicu da je „Srbija odavno izgubila Kosovo“.

Status Kosova

Kosovo je tijekom većeg dijela 20. stoljeća bilo južna pokrajina Srbije s većinskim albanskim stanovništvom. Njegovo stanovništvo uživalo je široka politička prava u socijalističkoj Jugoslaviji, sve dok desetogodišnja srbijanska represija nad neistomišljenicima nije dovela do oružanog sukoba 1998. i 1999. godine. Tromjesečna NATO-ova kampanja bombardiranja potisnula je srbijanske snage s Kosova, nakon čega je pokrajina postala protektorat Ujedinjenih naroda.

Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine, a do danas ga je priznalo više od 100 država, među kojima su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i 22 od 27 članica Europske unije. Kosovo je također potencijalni kandidat za članstvo u EU-u, a zahtjev za članstvo podnijelo je u prosincu 2022.

Status Kosova već je dugo jedna od omiljenih tema ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se njime koristio kako bi opravdao invaziju na Gruziju 2008. i aneksiju Krima 2014. godine. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca rekao je da je stavove Zelenskog primio „sa žaljenjem“ te da takva retorika podsjeća na „ruske pokušaje pozivanja na Kosovo kao presedan“.

Isporuka oružja Kijevu

Što se tiče razloga zbog kojeg se ukrajinski čelnik uopće upustio u gotovo nerješivo balkansko pitanje, odgovor se vjerojatno svodi na oružje i streljivo.

Srbija još uvijek proizvodi znatne količine streljiva u kalibrima sovjetskog standarda, koje bi Kijev teško mogao nabaviti od svojih zapadnih saveznika koji koriste NATO-ove standarde. Ukrajina i dalje raspolaže teškim haubicama i tenkovima iz sovjetskog razdoblja, koji ostaju važni za borbe u Donbasu i drugdje. A unatoč svojem proruskom stavu, Vučić je spreman takvo streljivo diskretno dostavljati Kijevu.

„Ukrajina je u položaju u kojem se ne može baviti stvarima koje nadilaze njezine neposredne potrebe, a Vučić mu je važniji“, objasnio je Florian Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu.

Ublažavanje kritika iz Bruxellesa?

Vučićevo približavanje Zelenskom moglo bi djelomično biti i pokušaj ublažavanja kritika iz Bruxellesa. Čelnici EU-a osudili su „eksploziju nasilja“ tijekom aktualnih protuvladinih prosvjeda, kao i „urušavanje demokratskih standarda“ u Srbiji.

„Nada se da će u nadolazećim mjesecima biti manje kritičnih primjedbi zahvaljujući njegovim bliskim, ili barem simbolički bliskijim, odnosima sa Zelenskim. Vučić to radi kako bi stekao dodatnu polugu u odnosima s EU-om uoči mogućih izbora u zemlji“, nastavio je Bieber.

Pristaše kosovske neovisnosti dugo tvrde da je riječ o jedinstvenom slučaju, a ne o modelu koji bi se mogao primjenjivati drugdje. Međutim, okolnosti pod kojima se Kosovo odvojilo od Srbije i dalje izazivaju podjele, osobito među članicama EU-a poput Španjolske i Cipra, koje imaju vlastite probleme sa separatističkim pokretima i još uvijek odbijaju priznati neovisnost Kosova.

„Ovisno o tome na kojoj ste strani ove rasprave, imat ćete različito viđenje onoga što neovisnost Kosova znači za druge sukobe i teritorijalne sporove diljem svijeta“, rekao je Bieber.