Prevlaka i more: Hoće li Hrvatska zaustaviti Crnu Goru na putu u EU?

Prevlaka je danas jedino otvoreno granično pitanje između Hrvatske i Crne Gore. Zagreb se poziva na granice nekadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, koje su nakon raspada Jugoslavije postale međunarodno priznate državne granice.

No, administrativne linije iz vremena bivše države nisu bile precizno definirane, što je ostavilo prostor za dugogodišnji spor.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ističe da pitanje Prevlake nije riješeno te smatra kako je riječ o strateški važnom području, posebno zbog položaja rta Oštro na ulazu u Bokokotorski zaljev. Istodobno priznaje da Hrvatska, kao članica Europske unije, u pregovorima ima znatno jaču poziciju.

Morska granica još nije utvrđena

Kopneni dio granice od 2002. godine reguliran je privremenim sporazumom i ondje nema većih prijepora. Međutim, morska granica i dalje nije utvrđena, pa područje na ulazu u zaljev ostaje predmet spora, piše Deutsche Welle.

Europska unija ne zauzima stav o tome kojoj državi pripada sporno područje, ali od država kandidatkinja očekuje da bilateralne granične sporove riješe prije ulaska u članstvo.

Hoće li 2,6 km obale zaustaviti put Crne Gore u EU?

Upravo zbog toga Prevlaka, unatoč svojih svega 2,6 kilometara obale, ostaje jedno od otvorenih pitanja koje bi moglo utjecati na ambiciju Crne Gore da do 2028. godine postane članica Europske unije.

Neriješeno razgraničenje posljedice ima i za lokalno stanovništvo.

Ribari godinama upozoravaju da zbog nejasno definiranih granica u području koje mnogi nazivaju "ničijim morem" riskiraju kazne, iako je riječ o bogatom ribolovnom području.