Juncker izignorirao predsjednicu i pričao na mobitel

youtube/screenshot

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predsjednikom Europske komisije, Jean Claude Junckerom u Bruxellesu.

Razgovarali su o stanju u regiji, istočnoj Europi, energetici te ekonomskom stanju u zemlji. Oboje se nadaju skorom izlasku Hrvatske iz krize te su najavili europske investicijske fondove za izgradnju aerodroma u Dubrovniku, LNG terminala na Krku te prometnom povezivanju Sjevera i Juga zemlje. raspravljalo o Šengenu te najavljenom ulasku Hrvatske u Eurozonu.

U jednom trenutku, dok je predsjednica Kitarović govorila na konferenciji za novinare, Junckeru je zazvonio mobitel, a on je izignorirao činjenicu da Kitarović govori te se javio na mobitel. Dok je predsjednica pričala, Juncker je razgovarao na mobitel.

“Rekla sam da bi najraniji datum bio 2020. Teško je u ovom trenutku govoriti o konkretnom datumu, ali moj odgovor nije bio da će to biti prije 2020. Razgovarali smo i o pitanju Šengena. Od 1. srpnja počinju inspekcije i nadam se da ćemo za otprilike dvije godine biti spremni. Provest ćemo sve inspekcije i ispuniti tehničke kriterije”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

Grabar-Kitarović želi i da položaj Hrvatske u EU bude puno istaknutiji, ocijenivši da je “nakon gotovo dvije godine članstva došlo vrijeme da Hrvatska puno snažnije odradi svoju ulogu kad je riječ o kreiranju zajedničkih politika”.

“Spomenuli smo i pitanje zapošljavanja, odnosno visokih položaja u EK, na kojima bih htjela vidjeti što je moguće više hrvatskih državljana, a gospodin Juncker je obećao da će se to pitanje razmotriti”, kazala je predsjednica.

Kad je riječ o iskorištavanju europskih fondova i Fondu za strateške investicije, izrazila je iznimno zadovoljstvo činjenicom da je kao jedan od prvih njegovih projekata prihvaćeno sufinanciranje nadogradnje dubrovačke zračne luke, istaknula je važnost LNG terminala na Krku te prometnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske i prenijela očekivanja da će Hrvatska i u tim područjima imati pomoć EU i iskoristiti sredstva koja su na raspolaganju iz različitih fondova.

Juncker je dodao da je vrlo važno to što će jedan od prvih investicijskih projekata koji će se razvijati sredstvima novog europskog fonda biti u Hrvatskoj, ocijenivši da se “tu s Hrvatskom postupa kao sa starom članicom”

EK će podržati Hrvatsku u slobodi kretanja radnika

Hrvatska predsjednica je rekla da je s Junckerom raspravila i pitanje njegove izjave kako neće biti novog proširenja EU u idućih pet godina, koja je izazvala brojne komentare na europskom jugoistoku.

“To je jednostavno tehničko pitanje, nije riječ ni o kakvim barijerama. Proširenje se nastavlja, ali na temelju napretka svake pojedine države u ispunjavanju kriterija, a za to je potrebno vrijeme”, pojasnila je Grabar-Kitarović, ponovivši da će Hrvatska svim svojim susjedima pružiti svaku pomoć, i tehničku i političku, koju oni budu željeli.

Jedna od tema bilo je stanje u BiH, s naglaskom na potrebu pronalaska rješenja za političku emancipaciju te zemlje, pri čemu je hrvatska predsjednica, kako je rekla, “naglasila važnost da hrvatski narod u BiH postane konačno jednakopravan s dvama ostalim narodima i da se primjedbe o položaju hrvatskog naroda u BiH shvaćaju ozbiljno”

Predsjednik EK i Grabar-Kitarović dotaknuli su se i teme slobode kretanja radnika. Ove će godine 11 članica EU razmatrati ponovno prijelazno razdoblje, a Hrvatskoj je, po riječima njezine predsjednice, u interesu da se otvore ta tržišta rada. “Naravno, ne želimo da ljudi napuštaju Hrvatsku, ali želimo im omogućiti taj izbor, kako bi hrvatski građani u tom pogledu bili u jednakom statusu kao svi ostali građani EU”, kazala je.

Juncker je naglasio da Europska komisija, iako će zemlje članice pojedinačno odlučivati o tome, po pitanju slobode kretanja radnika podržava Hrvatsku ina njezinoj je strani.

U eurozonu ne prije 2020.

Kolinda Grabar Kitarović pojasnila je na ‘pressici’ svoju izjavu za Bloomberg o tome da će Hrvatska uvesti euro 2020.

“Ja sam rekla da je 2020. najraniji datum u kojem bi se Hrvatska mogla pridružiti eurozoni. ‘Ne prije 2020.’ bio je moj odgovor na pitanje o ulasku u eurozonu.”, kazala je predsjednica, izrazivši nadu da bi Hrvatska za dvije godine, kad se završe inspekcije koje počinju 1. srpnja, mogla biti spremna i ispuniti tehničke kriterije za članstvo u schengenskoj zoni.

Juncker je rekao da je Hrvatska “prirodno” predodređena za ulazak u eurozonu, ali je potrebno uložiti mnogo napora da se taj cilj postigne.

“Neću sad spominjati rokove jer je to opasno i može navesti na krivi put, ali potpuno se slažem s predsjednicom da bi najraniji datum bila 2020. Hrvatska mora biti svjesna toga da javne financije moraju biti pod kontrolom, da je deficit u ovom trenutku previsok i da su strukturalne reforme nedovoljne”, kazao je predsjednik EK.

Upitana za komentar izjave premijera Milanovića “da svi trebamo plaćati poreze jer je to naša država”, Grabar-Kitarović rekla je da ne razumije pitanje.

“Da, svi moramo plaćati poreze. Ne znam o čemu govorite. Ja sam platila sve poreze koje sam trebala platiti, a ako govorite o ovom transferu sredstava, poanta je u tome da taj novac ode ljudima koji su potrebiti, da taj novac dobiju oni, a ne da se vrati u proračun”, kazala je.

“Poreze treba plaćati, ali u ovom slučaju porez se ne treba platiti nego se sav taj novac može uplatiti onima kojima treba”, zaključila je.