EU steže remen: Bruxellesu prijete veliki rezovi, evo o čemu se radi

Većina država članica želi smanjiti sredstva namijenjena administraciji EU-a u sklopu dogovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Rezovi bi mogli pogoditi Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće EU-a.

Države članice trenutačno intenzivno pregovaraju o ukupnom iznosu novog proračuna, koji je prvotno bio postavljen na oko dva bilijuna eura.

"Većina država članica smatra da je četvrto poglavlje [Europska javna uprava] područje u kojem bi se mogla provesti smanjenja", navodi se u bilješci pripremljenoj za raspravu veleposlanika država članica EU-a.

Prema dokumentu, brojne europske vlade dovele su u pitanje "opravdanost predloženog povećanja broja zaposlenih sadržanog u prijedlogu Komisije, dok mnoge države članice istodobno ograničavaju potrošnju i broj zaposlenih u vlastitim državnim službama".

Države podijeljene oko veličine proračuna

Koliki bi trebao biti sljedeći europski proračun i dalje je predmet velikog spora među državama članicama. S jedne strane nalaze se zemlje poput Francuske i Španjolske, koje zagovaraju ambiciozniji proračun, dok takozvane štedljive države, među kojima su Njemačka i Nizozemska, žele ga smanjiti za "nekoliko stotina milijardi eura".

U lipnju je tadašnje ciparsko predsjedništvo Vijećem EU-a predstavilo kompromisni prijedlog kojim bi ukupni proračun bio smanjen za dva posto. Najveći rezovi pogodili bi Fond za konkurentnost, iz kojeg se financiraju ulaganja u obranu i industriju, te Global Europe Fund, namijenjen razvojnoj pomoći.

Aktualno irsko predsjedništvo sada priprema novi kompromis koji bi trebao biti predstavljen početkom listopada, prije nove rasprave na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada.

Poljoprivreda, siromašnije regije i Ukrajina među prioritetima

Financiranje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, koji obuhvaćaju europsku pomoć siromašnijim regijama, poljoprivredi i ribarstvu, prema dokumentu je "najvažniji prioritet za većinu država članica".

Kad je riječ o Fondu za konkurentnost, postoji široka podrška njegovim ciljevima jačanja europskog istraživanja i obrambene industrije, ali neke su države spremne prihvatiti umjerenije povećanje sredstava.

Potpora proširenju EU-a, posebno pomoć Ukrajini, također se smatra prioritetom unutar programa međunarodne pomoći, piše Euronews.

Članice u mjerama štednje

Najširi konsenzus među državama, međutim, postoji upravo oko mogućnosti rezanja novca namijenjenog institucijama EU-a. Brojne europske prijestolnice već provode mjere štednje zbog snažnog rasta izdvajanja za obranu, viših troškova energije i pomoći Ukrajini.

Europska komisija već prolazi kroz proces preispitivanja svojeg rada koji bi trebao dovesti do unutarnje reorganizacije. Ti bi planovi mogli biti povezani i s prijedlogom o tome kako bi u praksi trebala funkcionirati Europska unija s 30 ili više država članica, koji se očekuje krajem mjeseca.

Pod pritiskom je i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS). Prema posljednjem njemačkom prijedlogu, europska diplomatska služba mogla bi biti stavljena izravno pod nadležnost Europske komisije, uz značajniju prisutnost diplomata koje bi u Bruxelles upućivale države članice.

Pregovori o budućem proračunu EU-a nastavit će se sljedećeg tjedna na sastanku Vijeća za opće poslove.