Oglas

REKLI MU "NE"

Kanada se suprotstavila Trumpu. Može li EU učiniti isto?

author
N1info
25. kol. 2026. 22:20
carney i trump
Jim WATSON, Dave Chan/AFP

Odluka kanadskog premijera Marka Carneyja da prekine trgovinske pregovore sa SAD-om otvorila je pitanje bi li i Europska unija mogla odbiti zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa, no Bruxellesu je takav potez znatno složeniji.

Oglas

Kanadski premijer Mark Carney pokazao je Europskoj uniji kako bi mogao izgledati odmak odDonalda Trumpa. No pitanje je bi li se Bruxelles usudio otvoreno suprotstaviti američkom predsjedniku i odbiti njegove zahtjeve da saveznici igraju prema pravilima Washingtona.

Za Europu je situacija složena. U iznenađujućoj odluci Carney je prekinuo trgovinske pregovore sa Sjedinjenim Državama, donedavno najbližim saveznikom svoje zemlje. Iako su gospodarske posljedice takvog poteza još neizvjesne i mogle bi biti ozbiljne, bivši središnji bankar jasno je poručio da Kanada nije spremna odreći se svog suvereniteta.

Carney je američke predložene uvjete nazvao "lošim dogovorom", ocijenivši da bi njima bilo zadirano u pravo Kanade na korištenje francuskog jezika, koje je zaštićeno ustavom, kao i u mogućnost zemlje da sklapa trgovinske sporazume s drugim državama.

"U ratu ste kada ste napadnuti, a mi smo napadnuti", rekao je Carney, obećavši da će uzvratiti "dolar za dolar" svom susjedu.

Situacija bi se uskoro mogla pogoršati

Posljedice bi mogle biti bolne. Prema prvim procjenama, visoke carine pogodile bi kanadsku robu vrijednu 20 milijardi dolara, a ugroženo bi moglo biti oko 87.000 izravnih i neizravnih radnih mjesta, piše Euronews.

Situacija bi se uskoro mogla dodatno pogoršati. Američki predsjednik Donald Trump već je najavio novi krug carina na kanadsku robu, čime se nastavlja ciklus uzajamnih mjera.

EU i Trump

Ovakav dramatičan razvoj događaja povukao je usporedbe s Europskom unijom, koja se također našla na udaru sve širih zahtjeva Bijele kuće i pregovaračke taktike Trumpove administracije. Washington je usmjeren na trgovinske deficite i odlučan koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi stavio Ameriku na prvo mjesto, čak i kada je riječ o saveznicima.

Bruxelles se više od godinu dana pokušava oduprijeti američkom pritisku da ukine ekološke, održive i digitalne propise, istodobno nastojeći održati na životu neravnopravni trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a postignut prošle godine u Turnberryju u Škotskoj.

Trump je u srpnju zaprijetio da će EU "platiti vrlo visoku cijenu" nakon što je Europska komisija kaznila Google s 890 milijuna eura zbog navodnog pogodovanja vlastitim uslugama i nepravednog postupanja prema razvojnim programerima aplikacija.

"Očekujemo da će im se u najkraćem mogućem roku uvesti značajna CARINA", rekao je Trump. Ta carina još nije uvedena.

Dok Bruxelles i Washington nastavljaju pregovore o ublažavanju carina, osobito na čelik i aluminij, nameće se novo pitanje: može li EU učiniti isto što i Kanada i jednostavno odustati od pregovora?

Kanada je strukturno oslonjena na američko tržište

Glavni razlog zbog kojeg bi EU mogao biti spreman povući potez sličan Carneyjevu jest njegova odlučnost da zaštiti pravo na donošenje i provedbu pravila unutar vlastite jurisdikcije. Bruxelles to smatra apsolutnom crvenom linijom.

Europljani smatraju da su već napravili više nego dovoljno ustupaka kako bi udovoljili Trumpu, ponajprije prihvaćanjem carine od 15 posto na robu iz EU-a, te odbijaju dodatno popuštati. Mijenjanje zakona prema željama Washingtona za njih bi predstavljalo svojevrsnu kapitulaciju.

Diplomati EU-a ističu da su Trumpovo povlačenje iz neuspjelog pokušaja oko Grenlanda i njegova odluka da jednostrano pokrene rat protiv Irana, uz posljedice na energetska tržišta, dodatno ojačali zajedničku spremnost Europe da se oglasi i pruži otpor.

Još jedan razlog zbog kojeg bi EU mogao biti spremniji na takav potez jest njegova golema gospodarska snaga. Blok 27 država druga je najveća svjetska ekonomija. Njegov BDP iznosi 18,8 bilijuna eura, dok kanadski iznosi 2,32 bilijuna dolara, odnosno 1,99 bilijuna eura. EU je tako gotovo deset puta veći.

Trgovina EU-a i SAD-a robom i uslugama prošle je godine dosegnula 1,77 milijardi eura, dvostruko više od trgovine Kanade i SAD-a, koja je iznosila 872,3 milijarde dolara, odnosno 748 milijardi eura. I Kanada i EU sa SAD-om imaju dugogodišnji suficit u trgovini robom te deficit u trgovini uslugama.

Ključna je, međutim, razlika u razini ovisnosti. Zbog geografskog položaja Kanada je strukturno oslonjena na američko tržište – oko 75 posto svoje robe izvozi u SAD. Kod EU-a, čije su trgovinske veze mnogo raznolikije, taj udio iznosi 21 posto.

To bi u načelu EU-u trebalo dati veću pregovaračku snagu i veću mogućnost da izdrži trgovinski rat sa SAD-om ako bi procijenio da je takav put nužan. Tijekom pregovora koji su prethodili sporazumu iz Turnberryja Europska komisija sastavila je popis američke robe vrijedan 93 milijarde eura koja bi mogla biti obuhvaćena uzvratnim mjerama. Taj popis i dalje vrijedi i predstavljao bi prvu crtu obrane.

'Anti-Coercion Insturment'

Europski dužnosnici također su spominjali mogućnost aktiviranja Instrumenta protiv prisile, odnosno Anti-Coercion Instrumenta (ACI), koji omogućuje protumjere šire od tradicionalnih carina. One uključuju, primjerice, isključivanje stranih kompanija iz javnih natječaja ili djelomičnu obustavu zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Taj je instrument dobio dodatnu važnost nakon što je Trump pojačao prijetnje povezane s Grenlandom te europskim zelenim i digitalnim propisima. U oba slučaja radilo se, prema viđenju EU-a, o tipičnim primjerima korištenja prisile u političke svrhe.

"Ako Washington uvede nove carine zbog europskih digitalnih poreza ili regulative, to bi u velikoj mjeri ponovno otvorilo pitanje Turnberryja i stavilo Europu u sličan položaj kao Kanadu. Europske vlade mogle bi zaključiti da ne postoji stabilan sporazum koji treba očuvati te da je odustajanje bolji taktički potez", rekao je za Euronews Tobias Gehrke, viši analitičar za javne politike pri Europskom vijeću za međunarodne odnose.

No na reakciju EU-a ne bi utjecale samo Sjedinjene Države, upozorio je Gehrke, nego i Kina. Trgovinske napetosti između EU-a i Kine snažno su porasle uoči roka u listopadu.

"U Europi sve je raširenije mišljenje da Kina predstavlja sustavniji izazov za gospodarsku sigurnost, a malo tko želi istodobno voditi trgovinske ratove s Washingtonom i Pekingom", rekao je. "Ako Trumpova administracija pritisne Europu upravo u trenutku kada Bruxelles pokušava upravljati sukobom s Kinom, Washington bi mogao procijeniti da Europa ima ograničene mogućnosti za eskalaciju."

Sporazum EU i SAD-a kojim nitko nije zadovoljan

Iako EU ima snažne argumente i raspolaže alatima koji bi mu omogućili povlačenje iz pregovora, daleko je od toga da bi mogao skupiti hrabrost kakvu je pokazao Carney.

Nakon što je Trump predstavio opsežne carine, 27 država članica pokušalo je učvrstiti zajednički stav iza Europske komisije, koja u njihovo ime vodi pregovore.

Neke države, među kojima su Francuska, Španjolska i nordijske zemlje, tražile su od Bruxellesa da ostane čvrst i uzvrati na nepravedne uvjete. Druge, među njima Njemačka, Italija i Irska, javno su zagovarale kompromis, bez obzira na cijenu, kako bi se izbjegao štetan otvoreni sukob.

Različiti stavovi i suprotstavljeni nacionalni interesi ograničili su prostor Europskoj komisiji i na kraju doveli do sporazuma kojim nitko nije bio zadovoljan. EU i dalje nema zajedničku strategiju za odnos prema Trumpu, što je slabost koju je Bijela kuća pokušala iskoristiti.

Iako su američke prijetnje oko ključnih pitanja poput Grenlanda približile članice EU-a, a čak su se i ideološki bliski čelnici, poput talijanske premijerke Giorgie Meloni, sukobljavali s američkim predsjednikom, činjenica da Instrument protiv prisile nikada nije aktiviran pokazuje koliko je državama članicama teško postići konsenzus i prihvatiti gospodarsku štetu koja bi uslijedila nakon otvorenog sukoba s Washingtonom.

Kanadski premijer, za razliku od toga, uspio je okupiti svoju zemlju iza sebe.

76 posto Kanađana smatra da je njihov premijer donio ispravnu odluku

Nakon propasti pregovora kanadske pokrajine brzo su podržale Carneyja. Premijer Ontarija Doug Ford, čiji bi proizvodni sektor mogao pretrpjeti posljedice sukoba, izrazio je "punu potporu snažnom odgovoru – carina za carinu, dolar za dolar".

Nova anketa pokazala je da 76 posto Kanađana smatra da je Carney donio ispravnu odluku.

Za kanadskog premijera politički sukob s Trumpom ima smisla jer se nadovezuje na rašireno nezadovoljstvo Kanađana američkim predsjednikom, koji je više puta iznio ideju da Kanada postane 51. američka savezna država.

Postoji, međutim, još jedan ključan čimbenik zbog kojeg bi EU mogao dvaput razmisliti o prekidu suradnje – Ukrajina.

Pitanje Ukrajine za EU

Bruxelles je priznao da je trgovinski sporazum EU-a i SAD-a djelomično bio potaknut željom da Trump ostane uključen u nastojanja da se okonča ruski rat. Stav američkog predsjednika prema sukobu dramatično se promijenio, što je među Europljanima izazvalo zabrinutost jer znaju da ne mogu nadomjestiti američke obavještajne podatke ni sustave protuzračne obrane proizvedene u SAD-u.

"Nije riječ samo o trgovini. Riječ je o sigurnosti. Riječ je o Ukrajini. Riječ je o trenutačnoj geopolitičkoj nestabilnosti", rekao je prošle godine europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. "Vjerujem da od sada možemo ići samo prema boljem."

Iako je Kanada čvrsta podupirateljica Ukrajine, njezina je uloga u tom sukobu ograničena.

Europsko povlačenje iz pregovora, s druge strane, Trumpu bi moglo dati zgodan izgovor da se u potpunosti povuče iz pitanja Ukrajine. Neki dužnosnici i diplomati u Bruxellesu smatraju da je Trump to, praktički gledano, već učinio.

'Uzvratne mjere za EU su složenije nego za Kanadu'

"Sporazum iz Turnberryja nije sjajan dogovor. Nije uravnotežen. Ali nije podrazumijevao nikakav kompromis kada je riječ o suverenitetu Europske unije. U njemu nema ničega što ugrožava sposobnost Europske unije da regulira digitalno područje, klimu i tako dalje", rekao je za Euronews Ignacio García Bercero, viši suradnik instituta Bruegel.

Uzvratne mjere za EU su također složenije nego za Kanadu, dodao je.

"Kanada je savezna država i može uvesti protumjere bez dobivanja odobrenja svojih pokrajina", rekao je García Bercero. "EU nije savezna država, što znači da uzvratne mjere zahtijevaju kvalificiranu većinu država članica. Europske prijestolnice zasad su pokazale malo volje za trgovinski rat na kanadski način ili tolerancije prema njemu."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama