Europa zapinje na obnovljivim izvorima, no postoji način da se to brzo promijeni

Europska energetska mreža, koju stručnjaci opisuju kao zastarjelu, sve se teže nosi s ubrzanim razvojem obnovljivih izvora energije. Istodobno upozoravaju da postoji "trenutno rješenje bez intervencija" koje bi moglo ublažiti dio problema.

Ranija izvješća energetskog think tanka Ember upozorila su da je više od 120 GW planiranih projekata obnovljivih izvora energije ugroženo zbog uskih grla i nedostatnog kapaciteta elektroenergetske mreže, piše Euronews.

Za usporedbu, elektrana snage 1 GW mogla bi tijekom godine opskrbiti električnom energijom oko 876.000 kućanstava, uz prosječnu godišnju potrošnju od 10.000 kWh po kućanstvu.

Ograničenja mreže pogađaju i postojećesolarne elektrane i vjetroelektrane jer je europska elektroenergetska infrastruktura izvorno projektirana za centralizirane termoelektrane na ugljen.

Dodatni problem predstavlja činjenica da proizvodnja energije iz sunca i vjetra ovisi o vremenskim uvjetima, a ne o trenutačnoj potrošnji, zbog čega se svake godine gube velike količine proizvedene čiste energije.

Iako se razvoj baterijskih sustava za pohranu energije i dugoročna ulaganja u elektroenergetsku mrežu najčešće navode kao trajna rješenja, nova Emberova analiza pokazuje da bi Europa mogla uključiti dodatnih 25 GW energije iz vjetra i sunca u sedam država članica EU bez izgradnje novih mrežnih kapaciteta, primjenom hibridizacije.

Što je hibridizacija?

Hibridizacija podrazumijeva povezivanje tehnologija poput vjetroelektrana, solarnih elektrana i sustava za pohranu energije na isti mrežni priključak. Drugim riječima, više izvora energije koristi isti priključak na elektroenergetsku mrežu.

U Emberu ističu da su hidroelektrane u Europi posebno pogodne za takav model jer velik dio njihovih mrežnih kapaciteta tijekom dana ostaje neiskorišten.

Razlog je to što hidroelektrane mogu povećavati proizvodnju kada potrošnja električne energije raste, najčešće ujutro i navečer, dok izvan razdoblja najveće potrošnje rade smanjenim kapacitetom.

"Dodavanjem energije vjetra ili sunca na istu točku priključka kao i hidroelektrana, programeri se mogu brže spojiti na mrežu, a operateri mogu učinkovitije koristiti mrežnu infrastrukturu – u prosjeku udvostručujući iskorištenost – a pritom ostati unutar ograničenja izvoza", kaže Elisabeth Cremona, voditeljica energetske infrastrukture u Emberu.

Prema izvješću, primjena hibridizacije u Austriji, Bugarskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu, Rumunjskoj i Španjolskoj, koje su najveća tržišta hidroenergije u EU, omogućila bi integraciju 18 posto novih obnovljivih izvora energije planiranih do 2030. godine bez dodatnog proširenja mreže.

Potrebna jasnija pravila

Od sedam analiziranih tržišta, samo Portugal i Španjolska imaju posebna pravila za razvoj hibridnih projekata. U ostalim državama, navodi Ember, i dalje ne postoje jasni regulatorni okviri.

Stručnjaci zato pozivaju na donošenje nacionalnih propisa i ubrzano odobravanje hibridnih projekata kako bi se uklonile prepreke razvoju obnovljivih izvora energije i učinkovitije iskoristila postojeća mrežna infrastruktura.

"Političke ambicije ne znače ništa ako su čisti elektroni nasukani u redovima za spajanje. Za zemlje koje se suočavaju sa zastojem, hibridizacija nudi trenutno rješenje bez intervencije", poručila je Cremona.