Europski obavještajci upozoravaju na Rusiju: Do napada bi moglo doći za nekoliko mjeseci

Upozorenja dolaze nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao u parlamentu da obavještajne procjene upućuju na to da bi Rusija u idućim mjesecima mogla izvesti napad dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a, nastojeći dokazati da je „članak 5. više teorijski nego praktičan“, prenosi The Guardian.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja „utemeljenima i dobro dokumentiranima“ te je u petak sazvao čelnike stranaka i kandidate za predsjedničke izbore 2027. na hitan sastanak u Parizu. Među ostalim, razgovarali su o obavještajnim podacima koji upućuju na rastuću prijetnju iz Rusije.

Strah od eskalacije raste uoči zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku kasnije ovog tjedna te u vrijeme sve intenzivnijih zračnih napada obiju strana u ruskom ratu protiv Ukrajine. Kijev je u ranim jutarnjim satima u nedjelju pogodio Moskvu i druge ruske regije stotinama dronova i projektila, u jednom od najvećih zračnih napada od početka rata.

U odvojenim razgovorima za Guardian tijekom proteklog tjedna, vođenima na različitim lokacijama, trojica čelnika europskih obavještajnih službi iznijela su svoja stajališta o potencijalnoj prijetnji iz Moskve.

Michal Koudelka, šef češke Sigurnosno-informativne službe (BIS), rekao je da bi, uz pojačanu aktivnost dronova, dio planova Kremlja mogao biti i ograničeni upad na teritorij neke članice NATO-a koja graniči s Rusijom.

„Moguće je. To bi moglo uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom, opsežnu kampanju utjecaja“, rekao je u rijetkom intervjuu u sjedištu agencije u Pragu.

Kazao je da bi se takav scenarij mogao dogoditi za „nekoliko mjeseci, a ne godina“, ali je dodao da „mnogi ljudi čine sve što mogu kako bi osigurali da se to ne dogodi“.

Dužnosnici triju baltičkih zemalja koje graniče s ruskim teritorijem oprezniji su kada je riječ o mogućnosti invazije ili neke druge ozbiljne eskalacije. Pritom ukazuju na ruske resurse opterećene ratom u Ukrajini te upozoravaju da bi pretjerano naglašavanje mogućnosti napada moglo ići na ruku Kremlju.

"Ne vidimo naznake neposrednog napada"

„Ne vidimo naznake neposrednog napada“, rekao je Normunds Mežviets, glavni direktor latvijske državne sigurnosne službe VDD, u razgovoru u sjedištu agencije u Rigi.

Priznao je da postoje znakovi da se Moskva priprema za odlučnije djelovanje u Europi, ali je rekao da nije jasno jesu li ti planovi samo dio strategije destabilizacije.

„Još uvijek je otvoreno pitanje imaju li izravne i konkretne planove ili je to samo dio njihovih sveukupnih pokušaja širenja straha i nesigurnosti u zapadnim društvima“, rekao je.

Baltički političari, koji su godinama kritizirali zapadnu Europu zbog previše popustljivog odnosa prema Rusiji, sada su se našli u neobičnoj situaciji u kojoj nekim zapadnim čelnicima poručuju da ublaže javnu retoriku. Strahuju da bi govor o neposrednoj invaziji mogao naštetiti njihovim društvima i gospodarstvima.

Glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov u subotu je kritizirao „paniku na društvenim mrežama“ koja se posljednjih dana proširila zbog mogućeg napada.

„Ako bude razloga za strah od napada, budite sigurni: jasno ćemo to reći. Do tada ostanite mirni, nastavite dalje i podržavajte Ukrajinu“, napisao je na X-u.

Mežviets je rekao da je, općenito gledano, dobro što je zapadna Europa postala svjesna prijetnje iz Rusije.

„Prije 2022. stalno smo upozoravali naše zapadnoeuropske partnere na prijetnju iz Rusije, ali većinu vremena naše se glasove nije slušalo. Godine 2022. pristup naših partnera promijenio se. Rekli su da se pokazalo da su Balti i Poljaci bili u pravu“, kazao je.

Ni Mežviets ni Koudelka nisu željeli govoriti o konkretnim obavještajnim podacima koji su možda prikupljeni o navodnim ruskim planovima za iduće mjesece. Također nisu željeli komentirati je li iznenadni posjet direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi prošlog mjeseca – tijekom kojeg se zaustavio i u Rigi – djelomično imao za cilj upozoriti Kremlj na opasnosti napada na NATO.

Nakon tog posjeta glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je nagađanja o ruskom napadu na NATO.

„To nema nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije“, rekao je.

Međutim, mnogi u Europi još se sjećaju razdoblja uoči ruske invazije na Ukrajinu 2022., kada su američki dužnosnici opetovano upozoravali da se Rusija priprema za napad, dok je Kremlj to uporno poricao.

Dok se rat približava svojoj petoj zimi, napori predvođeni SAD-om da se postigne mir u Ukrajini ne pokazuju znakove uspjeha, a Rusija i Ukrajina pojačavaju međusobne napade dronovima i projektilima. Ukrajina je posljednjih mjeseci napadala ruske rafinerije i druga postrojenja te uništila velik dio ruske naftne infrastrukture.

Moskva je često tvrdila da zapadne zemlje zbog isporuke oružja, obavještajnih podataka i vojnih savjetnika Ukrajini postaju sudionice rata i legitimne mete, ali dosad je izbjegavala poteze koji bi mogli izazvati koordinirani odgovor NATO-a.

Umjesto toga, pokrenula je ono što zapadne službe opisuju kao kampanju sabotaža protiv ciljeva u zemljama koje najsnažnije podupiru Ukrajinu, kao i pojedinačne incidente koji su, kako se čini, trebali testirati granice – primjerice kada je prije godinu dana više od desetak nenaoružanih dronova ušlo u poljski zračni prostor.

Koudelka je rekao da je trenutačna ruska taktika „eskalirati kako bi se deeskaliralo“, pri čemu Kremlj nastoji pritisnuti slabe točke zapadnih društava kako bi smanjio njihovu potporu ukrajinskim ratnim naporima.

„Vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju, europske zemlje odlučiti da više neće podržavati Ukrajinu“, rekao je.

Posljednjih tjedana Trumpova administracija ponovno je pokušala pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini. Osim Ratcliffeova posjeta Moskvi, američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner ponovno su otputovali u Moskvu, a prvi put i u Kijev.

Iako je Donald Trump često tvrdio da je ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresiran za dogovor, u Europi postoji skepticizam prema tvrdnjama da je Kremlj zainteresiran za ozbiljne pregovore.

„Nisam vidio nikakve znakove da se u Moskvi ozbiljno razmatraju pravi pregovori“, rekao je Thomas Nilsson, šef švedske Vojne obavještajne i sigurnosne službe, u razgovoru na marginama konferencije u Rigi.

„Moja je procjena da i dalje misle kako mogu ostvariti svoje strateške ciljeve, pa samo glume pregovore“, dodao je.

Sva trojica šefova obavještajnih službi rekla su da će se, bez obzira na ostala zbivanja, ruska kampanja sabotaža u Europi vjerojatno intenzivirati u idućim mjesecima.

Nilsson je nedavni incident s naoružanim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, koji su njemačke vlasti pripisale ruskoj obavještajnoj službi, opisao kao događaj koji „mijenja pravila igre“.

„Poslati naoružani dron u prometnu zračnu luku usred Europe... Ako imate napade koji bi mogli dovesti do ljudskih žrtava ili uništenja vrlo važne kritične infrastrukture, što bi imalo goleme posljedice za društvo, mislim da to mijenja pravila igre“, rekao je.

Mežviets je kazao da Rusija prelazi s nasumičnog odabira meta za sabotaže i podmetanje požara, čiji je cilj sijanje panike, na konkretne ciljeve povezane sa zapadnom potporom Ukrajini.

„Vidimo da nastoje napadati željezničku infrastrukturu, infrastrukturu za potporu Ukrajini. Trenutačno vidimo pomak prema ciljevima u obrambenoj industriji“, rekao je.

„Ako to učinite, ionako postižete učinak psihološke operacije, pa dobivate oboje odjednom“, dodao je.

Nilsson je rekao da iza nedavnog intenziviranja ruskih sabotažnih aktivnosti stoji nekoliko ciljeva: smanjiti potporu Ukrajini, izazvati podjele unutar NATO-a i uznemiriti europsko stanovništvo.

„Mislim da bi Moskva voljela da NATO beskonačno raspravlja o konzultacijama prema članku 4., a da pritom ništa ne poduzima“, rekao je.

Koudelka je kazao da je još jedan učinak kampanje sabotaža opterećivanje resursa obavještajnih službi jer sumnje često ostaju čak i kada su incidenti izazvani drugim čimbenicima.

„Sada svaki požar ili svaki kvar obavještajne službe moraju istražiti kao potencijalni teroristički napad, a to je za njih dobar rezultat“, rekao je