Hoće li doći do nastavka sukoba na Bliskom istoku? "Iran se za ovu situaciju dobro pripremio"

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je primirje između SAD-a i Irana sada ‘na aparatima’, dok pregovori dviju zemalja sve više zapinju i ulaze u slijepu ulicu.

Trump je u ponedjeljak izjavio kako je dogovor ‘nevjerojatno slab’, dodajući da je riječ o ‘najslabijem prijedlogu nakon što smo pročitali smeće koje su nam poslali’, prenosi Independent.

"Rat u Iranu nije niti završio"

Marinko Ogorec navodi da Donald Trump ima bombastičan stil izražavanja: "Očito je jedan značajni dio života u svom menadžerskom radu proveo u showbiznisu. Rat u Iranu nije niti završio, bilo je postignuto samo privremeno primirje dok se ne uspostave pregovori, a pregovori traju, Pakistan je odigrao značajnu ulogu. Bez obzira na ovakve izjave tajna diplomacija će i dalje nastaviti pregovarati. Hoće li doći do nastavka sukoba? Mogao bi biti manje koristan za SAD, ali bit ćemo pametniji nakon sastanka Trumpa i kineskog predsjednika."

Što ako se sporazum ne postigne? Koje alternative ima Trump?

"Moglo bi se nastaviti intenzivno bombardiranje Irana, gađanje iranske infrastrukture, tu bi se uključio i Izrael. Iran bi mogao uzvraćati paljbu, najvećim dijelom po Izraelu i određenim američkim bazama na Bliskom istoku. Što se tiče kopnene operacije, američki planeri bi bili vrlo suzdržani jer bi to bilo neizvjesna operacija s visokim rizikom", smatra Ogorec.

"Iran se za ovu situaciju vrlo dobro pripremio"

Koji bi bio mogući cilj novih napada?

"Kada govorimo o iranskim rezervama obogaćenog uranija on je vjerojatno sklonjen na dovoljno sigurno mjesto da ga se ne može pogoditi gađanjem iz zračnog prostora. Te pričuve bi u Iranu ostale do daljnjega. Što se tiče ostalih sustava za obogaćivanje infrastrukture, vjerujem da je i ona dobro sklonjena, ne bi bilo velike štete. Iran se za ovu situaciju vrlo dobro pripremio i pripremio je svoju infrastrukturu. Hormuški tjesnac bio opet ostao zatvoren", govori analitičar.

Kome bi nastavak sukoba više štetio, a kome koristio?

"Ne bi bilo dobro ni jednima ni drugima da se sukob nastavi. Vidimo da Izrael i Amerika nisu ostvarili ni jedan politički cilj zbog kojeg su započeli operaciju. Iranu je u interesu da sačeka da ostane na nogama te da se održi kao sustav i država, da režim kao takav ne popusti. Postavlja se pitanje tko stvarno upravlja Iranom. Novi ajatolah se do sada javlja samo porukama, koje su to snage u Iranu? S kim će se nastaviti pregovori? Ima tu jako puno nepoznanica" rekao je Ogorec.

Kontrola nad Hormuškim tjesnacem

Analitičar tvrdi da su Iranci spremni o nuklearnom programu razgovarati u drugom dijelu pregovora: "Shvatili su da je kontrola nad Hormuškim tjesnacem u njihovim rukama. Ne postoje mogućnosti da se iranska kontrola odbaci, kontroliraju ga s tri strane što je geografski moguće. To je ozbiljna prednost Irana koja se vrlo teško može zanemariti i vojnom silom odbaciti."

Ogorec smatra da je Iran vrijeme primirja iskoristio da obnovi svoj arsenal: "Svoje strateške rakete s kojima može gađati udaljene ciljeve, a vjerojatno su mogli razviti i neke nove sustave, prije svega od svojih saveznika Rusije i Kine. Sigurno su koristili razdoblje primirja da se naoružaju ponovno.

"Iran čeka i spreman je za takvu operaciju"

Koliko je vojno realno da izraelsko-američke snage u kopnenoj operaciji dođu do obogaćenog uranija?

"Iran čeka i spreman je za takvu operaciju i dobivaju obavještajnu potporu od saveznika, u prvom redu Rusije. Ta operacija bi bila rizična i s neizvjesnim ishodom. Ako bi došlo do invazije američkih snaga na taj prostor, pitanje je kakva bi bila sudbina te bitke. Ako bi bila negativna po američke snage, to bi Trumpu otežalo život u Bijeloj kući i posao u SAD-u, tako nešto SAD bi teško podnio", navodi.

The Wall Street Journal, , pozivajući se na izvore upoznate s događajima, navodi da su Emirati izveli napade na teritorij Irana, čime su se, uz SAD i Izrael, izravno uključili u sukob.

Što bi značilo uništenje iranskih naftnih kapaciteta?

"To bi bila velika eskalacija sukoba, ako bi se gađala iranska postrojenja za distribuciju nafte, Iranci bi uzvratili po arapskim zemljama u susjedstvu. Razaranje naftnih terminala i naftnih distribucijskih centara donijelo bi ogromnu nestabilnost na svjetskom gospodarstvu, ogroman porast cijene nafte i energenata s nesagledivim posljedicama u gospodarstvu."