Hormuški tjesnac se otvara: Iran dobiva 300 milijardi dolara privatnih ulaganja

Fond bi trebao predstavljati snažan gospodarski poticaj za obje strane uoči potpisivanja konačnog mirovnog sporazuma, koje se očekuje u petak. Reuters navodi da su američki i iranski dužnosnici već usuglasili okvir za okončanje rata koji je započeo krajem veljače.

Osim političkog dijela sporazuma, plan uključuje ukidanje američke blokade Irana te ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte i plina.

Investicijski mehanizam umjesto ratne odštete

Prema dostupnim informacijama, fond nije zamišljen kao ratna odšteta niti program reparacija, već kao investicijski mehanizam za pokretanje gospodarskog razvoja. U njegovom financiranju sudjelovat će privatne kompanije iz SAD-a, zemalja Perzijskog zaljeva, Azije, Afrike i Južne Amerike, a ulaganja bi bila usmjerena u energetiku, promet, logistiku i proizvodnju.

Iran je tijekom pregovora navodno tražio oko 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu, no Washington je taj zahtjev odbio. Kao kompromisno rješenje predložen je Fond za obnovu i razvoj, kroz koji bi se financirala obnova industrijskih postrojenja, rafinerija, zračnih luka i druge infrastrukture oštećene tijekom sukoba.

Druge najveće rezerve plina, četvrte zalihe nafte

Stručnjaci ističu da Iran raspolaže velikim gospodarskim potencijalom. Zemlja ima druge najveće svjetske rezerve prirodnog plina, četvrte najveće rezerve nafte te više od 90 milijuna stanovnika. Zbog dugogodišnjih sankcija nije uspjela privući značajnija strana ulaganja, unatoč velikim mogućnostima u energetici, industriji, turizmu i poljoprivredi.

Fond će biti odvojen od pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine. Memorandum koji bi trebao biti potpisan predstavlja tek okvir za sljedećih 60 dana pregovora, tijekom kojih će se definirati konkretni projekti i način funkcioniranja fonda.

Detalji upravljanja Fondom još su nepoznati

Potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je da će Iran moći koristiti sredstva iz fonda samo ako ispuni ključne obveze iz sporazuma, uključujući demontažu nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvaćanje strogog međunarodnog nadzora.

Detalji o upravljanju fondom još nisu poznati, no među potencijalnim ulagačima spominju se tvrtke iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Država. Predstojeći pregovori trebali bi obuhvatiti i pitanja nuklearnog programa, sankcija te regionalne sigurnosti, piše reuters, a prenosi Index.