Opasni otpad u Lici: "Ondje postoji razgranata mreža pukotina. Bojim se da nije pitanje hoće li se desiti, nego kada će se desiti"

"Naša reakcija je uslijedila nakon što smo proučili sve dostupne dokumente, ali ona se temelji i na našim znanjima, s obzirom da geografi već vrlo aktivno, dugo vrijeme, rade na istraživanjima Like i drugih krških područja.

Dakle, ono što je ključno ovdje i razlog za zabrinutost i za oprez je to što se dogodilo ilegalno odlaganje otpada, koje, između ostalog, sadrži i otpad s opasnim svojstvima, u krškom području. To je ono što je najveći razlog za zabrinutost, zbog čega reakcija mora biti jako brza", rekao je Buzjak i dodao da se posljedice opasnog otpada možda ne pokazuju odmah, nego neke mogu imati kumulativno djelovanje.

"Pravila u kršu nema"

Buzjak je komentirao i tvrdnje da odlagalište ne može utjecati na izvorišta iz kojih se Gospić opskrbljuje vodom.

"Ono što stručnjaci o kršu znaju je jedno pravilo, a to je da pravila u kršu nema.

Dakle, postoje određeni obrasci prirodnih procesa koji vrijede za sva krška područja. Međutim, vi ne možete slijepo ta pravila primjenjivati od jednog do drugog područja. Naročito ne kod nas gdje je georaznolikost krša jako velika, gdje se uvjeti geomorfološki, geološki, hidrogeološki mogu promijeniti na relativno malom području", govori i nastavlja;

"Ono što je vrlo veliki problem kod krša je da je on jako podložan zagađenju i da je njega vrlo teško zaštititi, a jako lako ga je zauvijek uništiti", govori Buzjak i dodaje da je stvar u tome što u kršu prevladava podzemno otjecanje vode.

"Znači, vi uvijek i u svakom trenutku na većem dijelu krša Hrvatske, a to vam je gotovo polovica našeg nacionalnog teritorija, imate veću količinu vode u podzemlju nego na površini.

Druga stvar je da se ta voda u kršu giba u različitim smjerovima, neovisno o tome kako izgleda površina. A, ono što je još interesantnije je da se pri različitim razinama podzemnih voda ta voda može početi potpuno drugačije ponašati.

I treća stvar, koja je jako važna za ovu lokaciju, s obzirom da se sva ova odlagališta u Gospiću, ali moramo reći i u okolici, nalazi u polju u kršu. Ovdje je vrlo veliki izazov to nekakvo pravilo za krš, da u njemu nema filtriranja i samopročišćavanja vode, ili ono jako otežano.

U kršu jedini prirodni filter kojeg možete imati, ako imate sreće, ako ste na takvom području, a polja u kršu djelomično jesu, je tlo", objasnio je Buzjak.

Praćenja stanja podzemnih voda

Buzjak se osvrnuo i na pitanje praćenja stanja podzemnih voda, odnosno broja piezometara koji bi za to bio potreban. Budući da je riječ o skupim uređajima, nije realno očekivati postavljanje stotina piezometara na različitim krakovima podzemnih voda.

Kako onda uopće možemo dobiti pouzdanu sliku o stanju na terenu?

"Naravno, piezometri su skupi To su bušotine na kojima se mogu uzeti uzorci vode za analizu, naravno u određenim vremenskim razmacima.

Međutim, može se raditi i kontinuirana mjerenja, što mislim da je u ovom slučaju vrlo važno", kaže Buzjak i otkriva da postoji još jedna jako jeftina metoda.

"Naime, nedavno je Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao priopćenje u kojem moli stanovništvo s toga područja da im prijave lokacije svojih zahvata vode, znači pumpi za vodu, bunara, cisterni i tome slično.

To je užasno važan poziv i meni je jako žao što su se na društvenim mrežama javili "stručnjaci" koji su odmah počeli plašiti ljude i govoriti kako će se sada na temelju tih prijava početi naplaćivati porez.

Ovo je najjeftiniji način da stručnjaci brzo i pouzdano dođu do rezultata", naglasio je Buzjak i dodao da je svako onečišćenje rješivo.

"Za to postoje danas tehnologije i metode, ali naravno, postoje jeftina i postoje skupa rješenja. Ja se bojim da u ovom slučaju slučaj Gospića spada u ovu drugu skupinu", smatra Buzjak.

"Odlagališta moraju biti uređena po pravilima struke"

Odgovorio je i na pitanje na koji način bi otpad trebao biti saniran.

"Odlagališta u kršu su potrebna, jer kao što sam rekao, 50 posto teritorija Hrvatske je krški reljef. Međutim, ta odlagališta moraju biti uređena po pravilima struke. Ovo odlagalište nije napravljeno po pravilima struke.

Dakle, ono što njemu fali i zbog čega je jedino rješenje sanacija ex-situ , a to je iskopavanje i potpuno odmicanje tog otpada i njegovo zbrinjavanje na odgovarajući način", govori Buzjak.

Kaže i kako u ovom slučaju ne dolazi u obzir niti nikakva enkapsulacija.

"U izvješćima je jasno napisano, a to su radili kolege s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, da tamo postoji vrlo razgranata mreža pukotina. Utjecaji su mogući i bojim se da nije pitanje hoće li se desiti, nego kada će se desiti.

Znači, samo micanje otpada s lokacije i sanacija te lokacije i, naravno, omogućiti istraživanja kojima će se pratiti stanje, jer mi iz ovog slučaja moramo izvući pouku kako se nešto slično ne bi više ponovilo", zaključio je Buzjak.