Kriza u Rusiji: Putin pod pritiskom? Prvi put je javno priznao problem nestašice goriva

Već nekoliko mjeseci Oružane snage Ukrajine napadaju objekte energetske infrastrukture u ruskim regijama i na anektiranom Krimu. Na meti su ruski putevi opskrbe na okupiranim teritorijima, kao i važne rafinerije nafte u samoj Rusiji.

Samo u lipnju napadnute su rafinerije u Moskvi, Nižnjekamsku, Tjumenju i Volgogradu, dok je u svibnju izvedeno ukupno 16 napada na rafinerije. Zbog toga je proizvodnja benzina pala za 25 posto, izvještava novinska agencija Reuters, pozivajući se na vlastite izvore.

Trenutno se u Rusiji proizvodi samo 85.000 tona benzina dnevno, dok ljetna potrošnja iznosi 110.000 tona dnevno.

„Ovog ljeta Rusija očigledno ide ka možda najtežoj krizi s gorivom u svojoj povijesti", ocjenjuju stručnjaci američkog analitičkog centra Energy Intelligence.

Putin prvi put priznaje nestašicu goriva

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 28. lipnja prvi put javno priznao da postoji „izvjesna nestašica goriva“. „Postoje oštećenja“, rekao je u intervjuu za rusku državnu televiziju. „Ali svi oštećeni objekti se popravljaju prilično brzo i problemi koji se javljaju nisu kritični“, rekao je Putin.

„Putin je bio prisiljen otvoreno priznati da problem postoji", objašnjava Margarita Zavadskaya, politologinja s Finskog instituta za međunarodne poslove. „A prije svega je naveo uzrok problema – ukrajinske napade dronovima", rekla je Zavadskaya u intervjuu za DW.

Prema procjenama gospodarskog portala RBC, ograničenja u prodaji goriva već su na snazi u 40 regija Rusije. Prema navodima ruskog informativnog portala Vjorstka, koji je analizirao informacije vlasti i izvještaje očevidaca, nestašicama je pogođeno čak 78 regija. U mnogim gradovima formiraju se dugi redovi na benzinskim crpkama.

Christina Harward, stručnjakinja Instituta za proučavanje rata (ISW) u Washingtonu, objašnjava da su Ukrajinci pokušavali napadati rafinerije još tijekom 2025. godine. „Razlika ove godine je u tome što je Ukrajina značajno povećala broj i kvalitetu svojih dronova. Poboljšala je njihov domet, a posljednjih mjeseci je također uložila ciljane napore u lociranje i uništavanje ruskih sustava protuzračne obrane", objašnjava ona u razgovoru za DW.

Napadi na snabdijevanje ruske vojske

Istovremeno, ukrajinska vojska pokušava uništiti puteve opskrbe ruske vojske u blizini linije bojišnice. Kako ističe Christina Harward, sve učestaliji napadi na ciljeve u pojasu od 20 do 200 kilometara iza linije fronte predstavljaju „novi razvoj događaja na ukrajinskoj strani u ovom ratu“.

Prema njenim riječima, sve je više izvještaja da ruske isporuke za bojište počinju kasniti. „Postoje izvještaji prema kojima vojnici u području Huljajpolja – istočno i zapadno od Zaporoške oblasti – dobivaju manje goriva, manje streljiva, kao i manje svih ostalih potrebnih sredstava za snabdijevanje", kaže Harward. I u Donjeckoj oblasti sve su izraženiji problemi u isporuci artiljerijskog streljiva, pa čak i izviđačkih dronova.

Harward također ukazuje na to da je Krimski most, koji je u posljednje vrijeme također bio meta ukrajinskih napada, važna ruta za opskrbu ne samo vojske nego i civilnog stanovništva na poluotoku. Ako bi Ukrajinci uspjeli u potpunosti uništiti most, „to bi zaista presjeklo jednu od glavnih arterija koje Rusija ima", objašnjava ona.

Anektirani Krim – „slaba točka Rusije"

Od 26. lipnja na Krimu i u gradu Sevastopolju na snazi je izvanredno stanje. Lokalne „vlasti", koje je postavila Moskva, proglasile su ga nakon niza ukrajinskih napada koji su izazvali nestašicu goriva i hrane na poluotoku.

Prema ocjeni britanskog povjesničara Marka Galeottija, Ukrajinci su prepoznali Krim kao slabu točku Rusije. „Izuzetno je teško održavati opskrbu – odnosno osigurati gorivo, energente, vodu i sve ostalo što je neophodno. Zato se nadaju da će pritiskom na Krim prisiliti Putina da započne ozbiljne mirovne pregovore – i to pod njihovim uvjetima", objašnjava emeritus profesor Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL) u razgovoru za DW, govoreći o namjerama Ukrajinaca.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naziva napade na skladišta goriva i rafinerije „dugoročnim i srednjoročnim sankcijama“, koje bi Moskvu trebale natjerati da sjedne za pregovarački stol.

Istovremeno, postoji opasnost da bi to moglo potaknuti Putina na eskalaciju, smatra Galeotti. „Ali upravo ta procjena rizika trenutno određuje način razmišljanja u Kijevu“, dodaje on. Ipak, spekulacije o vojnom vraćanju Krima pod kontrolu Ukrajine smatra „prije psihološkim ratovanjem".

„Vjerujem da bi to ne samo bilo izuzetno teško ostvariti, već bi stvorilo i situaciju na koju bi Putin morao odgovoriti eskalacijom. Za njega bi gubitak Krima bio jednostavno previše ponižavajući, jer taj teritorij smatra ‘draguljem u kruni' svojih osvajanja." Zbog toga se, iz ukrajinske perspektive, „prije svega radi o vršenju pritiska, a ne o stvarnom osvajanju", kaže Galeotti.

Može li se Putina prisiliti na mir?

Na pitanje kako bi eventualna eskalacija s ruske strane mogla izgledati, Galeotti odgovara: „Putin ima različite mogućnosti. Mogao bi mobilizirati stotine tisuća dodatnih rezervista, iako bi to bilo politički izuzetno nepopularno i izazvalo bi ozbiljno nezadovoljstvo. Na raspolaganju ima oko 150.000 regruta koje do sada nije poslao na ratište – i to bi također bilo vrlo nepopularno. A ako razmatramo i druge mogućnosti, postoji i scenarij iz noćne more, koji ipak smatram vrlo malo vjerojatnim – da bi mogao upotrijebiti taktičko nuklearno oružje. On, dakle, ima čitav niz opcija, ali bi mu svaka od njih na kraju nanijela štetu. Zato je ključno pitanje dokle je Putin spreman ići."

Postiže li, dakle, strategija Kijeva da prisili Rusiju na mir željeni učinak? Prema Galeottijevoj ocjeni, za sada „nema temelja za tvrdnju da je rusko gospodarstvo neposredno pred slomom, da je stanovništvo spremno za masovni ustanak ili da u skoroj budućnosti prijeti državni udar". No on istovremeno sumnja da Rusija može još dugo voditi rat u sadašnjim razmjerima. „Za godinu dana šteta za rusko gospodarstvo bit će prevelika", prognozira on. U takvim okolnostima, dodaje, „trebalo bi makar razmotriti alternative".