Tko je ljevičarka koja bi mogla biti nova gradonačelnica Berlina?

Elif Eralp predvodila je Ljevicu do njezina najboljeg rezultata u Berlinu, gdje je iz gradonačelničkog ureda istisnula konzervativnu stranku kancelara Friedricha Merza te bi trebala stati na čelo koalicije koja će prvi put upravljati gradom, piše Reuters.

„Berlin je jasno glasao za promjenu politike, za priuštiv Berlin u kojem svi mogu dostojanstveno živjeti, bez obzira na prihode ili podrijetlo, te za to da se napokon dosljedno uhvatimo u koštac s krizom najamnina“, rekla je u ponedjeljak.

Plan usmjeren protiv velikih korporativnih stanodavaca

Berlin, koji je bivši gradonačelnik Klaus Wowereit svojedobno slavno opisao kao „siromašan, ali seksi“, postaje sve skuplji, a nekoć nadaleko poznate niske najamnine stvar su prošlosti.

Eralp je obećala izvlastiti više od 200.000 stambenih jedinica iz vlasništva velikih korporativnih stanodavaca. Tijekom kampanje njezina je stranka, čiji korijeni sežu do nekadašnje istočnonjemačke komunističke partije, ostvarila dobitke u središnjim i zapadnim dijelovima grada, kao i u svojim tradicionalnim uporištima na istoku.

„I dalje stojim iza toga“, rekla je u ponedjeljak, unatoč pitanjima o tome kako financirati potez za koji Socijaldemokratska stranka lijevog centra procjenjuje da bi stajao oko 20 milijardi eura.

Rekla je da želi smanjiti utjecaj korporativnih stanodavaca poput Deutsche Wohnena i Vonovije. Izvršni direktor Vonovije Luka Mucic rekao je da je kompanija spremna razgovarati o rješenjima za nestašicu stanova u Berlinu, ali da „podruštvljavanje ne stvara nove stanove“.

Merz, koji je rekao da bi takva politika imala „razorne posljedice“ za strana ulaganja kada bi se ikada provela, izjavio je da očekuje brzo donošenje zakona kojim bi se spriječila izvlaštenja.

Mamdani kao uzor

Eralp neki uspoređuju s njujorškim gradonačelnikom Zohranom Mamdanijem, koji je prošle godine neočekivano pobijedio nakon kampanje usmjerene na povećanje priuštivosti života u gradu. Četrdesetpetogodišnja Eralp dijete je ljevičarski orijentiranih turskih roditelja koji su nakon vojnog udara 1980. zatražili azil u Njemačkoj.

Poput Mamdanija, njezina se kampanja uvelike oslanjala na izravan kontakt s biračima i društvene mreže. Posebno dobre rezultate ostvarila je među mladima, a pridobila je i tisuće Berlinčana koji prethodno nisu izlazili na izbore.

„Kao žena, nerado se uspoređujem s muškarcem. Ali Mamdanijev uspjeh svakako nam je bio velik uzor“, rekla je. „I bili smo vrlo sretni zbog njega jer je ta izborna pobjeda poslala vrlo jasnu poruku – ne samo New Yorku nego cijelom svijetu.“

Prije kampanje bila je malo poznata izvan ljevičarskih krugova, a sada bi mogla preuzeti vodstvo njemačke prijestolnice u trenutku kada krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) ostvaruje sve veće dobitke diljem zemlje te je i u liberalnom Berlinu postigla svoj najbolji rezultat dosad.

Potencijalni koalicijski partneri iz Socijaldemokratske stranke lijevog centra i Zelenih dali su do znanja da su spremni razgovarati o formiranju vlasti.