Ljudska cijena 25 godina američkih ratova: Najmanje 4,5 milijuna ubijenih, 38 milijuna raseljenih

Prošlo je 25 godina otkako je 19 otmičara iz Al-Qaide preuzelo kontrolu nad četiri putnička zrakoplova i njima udarilo u Svjetski trgovački centar i Pentagon, pri čemu je ubijeno gotovo 3000 ljudi.

Uslijedio je niz ratova predvođenih SAD-om koji su na čitavu generaciju preoblikovali američku vanjsku politiku. Svake godine od 2001. američke su snage bombardirale neku zemlju u svijetu, razarajući živote milijuna ljudi.

„Sve se promijenilo“, rekao je za Al Jazeeru Omar* (neka od imena promijenjena su zbog anonimnosti), koji je u vrijeme američke invazije na Irak 2003. bio student. Rat je pokrenut pod lažnim izgovorom da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje.

„Rat protiv terorizma“: Ubijeno 4,5 milijuna ljudi

Manje od mjesec dana nakon napada 11. rujna SAD je napao Afganistan, čime je započeo ono što je predsjednik George W. Bush nazvao „ratom protiv terorizma“ – niz naizgled beskrajnih ratova i vojnih kampanja koje su obuhvatile Afganistan, Irak te zemlje diljem Bliskog istoka, južne Azije i Afrike.

Prema procjenama projekta Costs of War Instituta Watson za međunarodne i javne poslove Sveučilišta Brown, u ratovima predvođenima SAD-om od 2001. izravno ili neizravno ubijeno je između 4,5 i 4,7 milijuna ljudi. Među njima je približno 940.000 izravno poginulih te između 3,6 i 3,8 milijuna ljudi koji su neizravno umrli od bolesti, pothranjenosti i zdravstvenih komplikacija.

Afganistan: 176.000 izravnih žrtava rata

SAD je 7. listopada 2001. pokrenuo operaciju Trajna sloboda (Operation Enduring Freedom). Talibani su svrgnuti u roku od nekoliko tjedana, ali rat je potrajao gotovo 20 godina i obuhvatio mandate četvorice američkih predsjednika, postavši najdulji rat u povijesti SAD-a.

Prema analizi projekta Costs of War, procjenjuje se da je kao izravna posljedica rata poginulo 176.000 ljudi, dok su glad, bolesti i neliječene ozljede odnijele još stotine tisuća života.

Udio Afganistanaca suočenih s nesigurnošću opskrbe hranom porastao je sa 62 posto prije rata na 92 posto nakon njega, dok neeksplodirana ubojna sredstva i mine i dalje ubijaju i teško ranjavaju civile.

Talibani su 2021. ponovno preuzeli kontrolu nad Afganistanom.

Irak: 315.000 izravnih žrtava rata

Manje od dvije godine poslije, 19. ožujka 2003., SAD je pokrenuo invaziju na Irak.

Omar je imao 18 godina kada je počeo rat u Iraku.

„Sjećamo se zvukova [bombi]. Bili smo jako uplašeni“, rekao je za Al Jazeeru.

Omar se prisjeća kako su neki njegovi prijatelji otišli vidjeti što se događa kada je rat stigao do Bagdada, unatoč upozorenjima da je to previše opasno.

„Pitao sam ih: Zašto idete?“ kaže. „Onda su otišli i nisu se vratili. Jako je tužno kada se toga sjetimo.“

Zračne kampanje i ratovi dronovima

Usporedno s kopnenim ratovima, SAD je provodio uglavnom neobjavljene kampanje zračnih napada i napada dronovima u Pakistanu, Jemenu, Somaliji i Afganistanu te protiv ISIL-a u Iraku i Siriji.

Od 2004. Bureau of Investigative Journalism zabilježio je:

• 423 američka napada u Pakistanu, u kojima je, prema procjenama, ubijeno između 2499 i 4001 osobe, uključujući između 424 i 966 civila
• najmanje 186 napada i vojnih operacija u Jemenu, u kojima su ubijene najmanje 853 osobe, uključujući 158 civila
• između 19 i 23 napada u Somaliji od 2001. do 2016., u kojima je ubijeno između 188 i 276 ljudi

Tijekom gušenja prosvjeda u Libiji pod vlašću Muammara Gaddafija 2011., SAD i NATO predvodili su zračnu kampanju u okviru mandata UN-a za zaštitu civila. Prema Amnesty Internationalu, tijekom sedam mjeseci na Libiju je izvedeno gotovo 9700 napada, prije nego što su pobunjenički borci zarobili i ubili Gaddafija.

Američka kampanja protiv ISIL-a u Iraku i Siriji, poznata kao operacija Inherent Resolve, započela je 2014. i uključivala intenzivnu zračnu i kopnenu kampanju tijekom koje su upotrijebljene desetine tisuća bombi.

Do 2018. razmjeri razaranja i ljudskih žrtava bili su golemi. Dok su službeni izvori priznali smrt 1417 civila, londonska neprofitna organizacija Airwars, koja prati civilne žrtve vojnih operacija, procjenjuje da je stvarni broj poginulih između 8264 i 13.360.

Više od 38 milijuna raseljenih

Projekt Costs of War procjenjuje da je više od 38 milijuna ljudi u Afganistanu, Iraku, Pakistanu, Jemenu, Somaliji, Filipinima, Libiji i Siriji raseljeno zbog ratova nakon 11. rujna, bilo u druge zemlje ili unutar granica vlastitih država.

Više od dva desetljeća poslije ljudi su i dalje prisiljeni napuštati svoje domove.

Prošle godine Iran i Pakistan protjerali su oko 2,9 milijuna Afganistanaca preko granice. U Iraku je, više od dva desetljeća nakon invazije, i dalje raseljeno više od milijun ljudi.

Ayesha*, 40-godišnja majka iz Afganistana, velik dio života provela je seleći se između Afganistana i Irana zbog opetovanih raseljavanja. Njezina je obitelj prvi put pobjegla iz Afganistana 1994., vratila se 2000., a zatim ponovno pobjegla 2002. nakon američke invazije. Nakon 11 godina života u Iranu, ona i njezina djeca protjerani su i prisiljeni vratiti se u Afganistan.

„Mnogo sam puta odlazila i vraćala se. Posljednji smo put ondje proveli 11 godina, ali onda su nas Iranci izbacili, a moju djecu izbacili iz škole“, rekla je Ayesha.

Beskrajni ratovi: Osam bilijuna dolara i troškovi i dalje rastu

Sjedinjene Američke Države potrošile su procijenjenih 5,8 bilijuna dolara na dva desetljeća ratovanja, dok je dodatnih 2,2 bilijuna dolara predviđeno za skrb o ratnim veteranima tijekom idućih desetljeća, čime ukupni trošak doseže najmanje osam bilijuna dolara.

Do 2030. SAD će na kamate potrošiti jednako koliko i na samo ratovanje, a u otplati tog duga sudjelovat će i današnji mlađi od 25 godina.