Može li EU zabraniti pušenje? Komisija mijenja pravila za sljedeću generaciju

Predložena Direktiva o oporezivanju duhana (TTD) povećava poreze na cigarete te uvodi poreze na e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice. Nakon što Europski parlament nije usvojio svoje stajalište, pregovori u Vijeću se nastavljaju, piše Euronews.

U sklopu evaluacije Okvira za kontrolu duhana Europska komisija preispitala je postojeće propise o duhanu i utvrdila da su, iako su starija pravila uspješno smanjila konzumaciju tradicionalnih cigareta, ona sada potpuno zastarjela i ne uspijevaju zaustaviti golem porast digitalnog marketinga i novih nikotinskih proizvoda.

Komisija je stoga predložila reviziju Direktive o oporezivanju duhana (TTD) kako bi uvela nova pravila i smanjila uporabu duhana. Prijedlog je i dalje predmet pregovora nakon što Europski parlament u lipnju 2026. nije uspio usvojiti službeno stajalište, čime je konačna odluka prepuštena Vijeću Europske unije, gdje je potrebna jednoglasna suglasnost država članica.

Otprilike svaki četvrti Europljanin i dalje puši ili redovito koristi duhanske proizvode. Problem postaje sve ozbiljniji među mladima, a podaci pokazuju da više od 11 posto tinejdžera u dobi od 13 do 15 godina sada redovito konzumira duhan ili popularne nikotinske alternative poput aromatiziranih jednokratnih e-cigareta.

„U EU-u se i dalje bilježi oko 700.000 smrtnih slučajeva godišnje povezanih s duhanom. Duhan ostaje jedan od vodećih uzroka raka i kardiovaskularnih bolesti koje je moguće spriječiti. Iz perspektive javnog zdravstva, niži porezi zapravo subvencioniraju konzumaciju proizvoda koji, kada se koristi na predviđeni način, ubija do polovice dugogodišnjih korisnika”, rekao je za Euronews profesor Martin McKee, strateški savjetnik Europskog udruženja za javno zdravstvo.

Ima li EU problem s cigaretama?

U EU-u se godišnje proda 300 milijardi cigareta, a 24 posto Europljana puši, pri čemu je udio pušača veći među muškarcima nego među ženama. Ovo golemo potrošačko tržište velikim se dijelom opskrbljuje iz same Europe jer europske tvornice svake godine proizvedu više od 220 milijardi cigareta kako bi zadovoljile potražnju.

Tko najviše puši? Podaci Eurostata pokazuju da se udio pušača kreće od samo 8 posto u Švedskoj do čak 37 posto u Bugarskoj. Regionalne razlike posebno su vidljive među muškarcima: gotovo polovica muškaraca u Bugarskoj (49 posto) i Latviji (48 posto) redovito puši, u usporedbi s manje od 10 posto u Švedskoj.

Među ženama je najveći udio pušačica u Grčkoj, gdje iznosi 32 posto, dok Švedska ponovno bilježi najnižu stopu od 8 posto. Zemlje južne i istočne Europe kontinuirano bilježe najveću konzumaciju duhana, a Hrvatska i Grčka imaju ukupne stope pušenja veće od 35 posto. Zemlje zapadne i sjeverne Europe poput Nizozemske i Danske uspjele su smanjiti udio pušača na 11, odnosno 14 posto.

Pušenje stvara ogroman pritisak na zdravstvene sustave. Dugotrajna izloženost duhanu i nikotinu svake godine dovodi do milijuna hospitalizacija koje bi se mogle izbjeći, uključujući one zbog respiratornog zatajenja, moždanog udara i ishemijske bolesti srca. Liječenje dugotrajnih kardiovaskularnih bolesti i kronične opstruktivne plućne bolesti iz javnih zdravstvenih proračuna izravno odnosi procijenjenih 25 milijardi eura godišnje.

„Čak i odgoda velikih mjera za kontrolu duhana od samo nekoliko godina s vremenom znači milijune dodatnih pušača te bolesti i smrtne slučajeve koji su se mogli spriječiti”, upozorio je McKee.

EU želi da pušači prestanu pušiti

EU do 2040. želi stvoriti „generaciju bez duhana”, u kojoj bi pušilo manje od 5 posto stanovništva. To je jedan od ključnih ciljeva Europskog plana za borbu protiv raka. Međutim, Bruxelles nema ovlasti za uvođenje opće zabrane pušenja jer zdravstvena politika ostaje u nadležnosti država članica. Umjesto toga, EU može koristiti svoje fiskalne i regulatorne ovlasti kako bi odredio način na koji se duhanski proizvodi prodaju i promoviraju diljem Unije.

Tijekom proteklog desetljeća uvedeno je nekoliko važnih propisa. Direktiva o duhanskim proizvodima iz 2014. (TPD II) propisala je slikovna zdravstvena upozorenja koja moraju prekrivati 65 posto površine pakiranja te ograničila koncentraciju nikotina u e-cigaretama na 20 mg/ml. Direktiva o oglašavanju duhanskih proizvoda iz 2003. zabranila je oglašavanje duhana, dok je Direktiva 2001/37/EZ u potpunosti zabranila obmanjujuće oznake proizvoda poput „light”, „mild” ili „low tar”, odnosno „lagane”, „blage” ili „s niskim udjelom katrana”, te obvezala proizvođače na istaknuta crno-bijela zdravstvena upozorenja na svim pakiranjima cigareta.

Evaluacija Okvira za kontrolu duhana pokazala je da su te mjere uspješno smanjile stopu pušenja tradicionalnih cigareta među odraslima s 28 na 24 posto. Međutim, upozorava se da su ti stariji propisi ostavili velike pravne praznine koje su omogućile da se visokotehnološke nikotinske alternative i novi proizvodi šire na tržištu bez odgovarajuće regulacije.

Nova direktiva

Predložena revizija Direktive o oporezivanju duhana, koju je predstavila Europska komisija, trebala bi znatno poskupjeti duhanske i nikotinske proizvode povećanjem minimalnih trošarina diljem EU-a. Primjerice, predviđa se veliko povećanje minimalnih trošarina na standardne cigarete od čak 139 posto, što bi odmah podiglo njihovu najnižu maloprodajnu cijenu.

Direktiva također prvi put uvodi obvezne minimalne trošarine na razini cijelog EU-a za e-cigarete, grijane duhanske proizvode i nikotinske vrećice. Osim toga, sirovi duhan uključio bi se u elektronički sustav praćenja EU-a kako bi se suzbilo crno tržište i prekogranično izbjegavanje plaćanja poreza.

Komisija je prijedlog predstavila u srpnju 2025. Međutim, u lipnju 2026. Europski parlament odbacio je vlastito savjetodavno izvješće o tom prijedlogu nakon što su političke skupine različitih usmjerenja glasale protiv znatno izmijenjenog kompromisnog teksta. Budući da se porezno zakonodavstvo donosi prema posebnom zakonodavnom postupku EU-a, mišljenje Parlamenta nije obvezujuće. Prijedlog je stoga i dalje predmet rasprave u Vijeću Europske unije, gdje je za njegovo usvajanje potrebna jednoglasna suglasnost svih 27 država članica.

„Mnogi ljudi misle da Europski parlament odlučuje o budućim stopama trošarina. Ne odlučujemo. Mi dajemo mišljenje koje za Vijeće nije pravno obvezujuće”, rekao je zastupnik Patriota za Europu Tomas Kubin, izvjestitelj za ovaj prijedlog.

Iako Parlament nije uspio usvojiti službeno stajalište, zakonodavni proces se nastavlja jer o pitanjima oporezivanja odlučuje Vijeće u okviru postupka savjetovanja EU-a.

Istodobno pojedine zemlje uvode nacionalne zabrane na vlastitom teritoriju. Belgija je postala prva država EU-a koja je zabranila prodaju jednokratnih elektroničkih cigareta. Francuska je potom donijela vlastitu zabranu jednokratnih e-cigareta, uz stroge propise kojima se zabranjuje pušenje u javnim parkovima, na plažama i u blizini škola. Nizozemska je uvela jednu od najstrožih zabrana aroma u Europi, potpuno zabranivši sve tekućine za e-cigarete osim onih s osnovnim okusom duhana, a istodobno priprema zakone kojima bi se dobna granica za legalnu kupnju nikotinskih proizvoda povećala s 18 na 21 godinu.

Što bi se moglo promijeniti ako direktiva bude usvojena?

Ako bude usvojena, izmijenjena direktiva stvorila bi velik pritisak na duhanske kompanije jer bi izravno utjecala na njihovu zaradu. Duhanska industrija i dalje je gospodarski div u Europi, s ukupnom godišnjom prodajom od približno 130 milijardi eura na području EU-a. Kompanije poput Philip Morris Internationala i British American Tobaccoa suočile bi se s izravnom prijetnjom svojim poslovnim modelima zbog uvođenja novih minimalnih poreza u EU-u.

S operativne strane, proizvođači više ne bi mogli koristiti nove proizvode kao način za iskorištavanje nižih poreznih stopa kako bi nadoknadili pad prihoda od tradicionalnih cigareta. Osim toga, uključivanje sirovog duhana u elektronički sustav praćenja EU-a prisililo bi kompanije na stroge kontrole opskrbnog lanca, čime bi porasli njihovi administrativni i operativni troškovi.

Ako prijedlog u konačnici odobre sve države članice, europski potrošači mogli bi se suočiti sa značajnim promjenama u cijenama i dostupnosti nikotinskih proizvoda.

Ograničenja pušenja na javnim mjestima također postaju stroža u nekoliko država članica, i to kroz zasebne nacionalne propise. Belgija, Francuska i Nizozemska već su uvele stroža pravila o korištenju e-cigareta i pušenju na javnim mjestima. Ako izmijenjena Direktiva o oporezivanju duhana na kraju bude usvojena, pušači diljem EU-a suočili bi se i sa znatno višim cijenama cigareta te mnogih alternativnih nikotinskih proizvoda.