Nestaje led na Grenlandu, dolaze kitovi: "Promjene su radikalne"

Veliki morski sisavci, među kojima su grbavi, perajari i šiljastikitovi, sada tijekom ljeta koriste otvorene vode uz obalu za hranjenje. Riječ je o području u kojem se povijesno nisu zadržavali jer im je morski led onemogućavao pristup, pišeBBC.

Zagrijavanje mora i topljenje ledenih površina promijenili su uvjete, a kitovi su se na njih prilagodili. Znanstvenici taj fenomen nazivaju arktičkim "intenzivnim sezonskim hranjenjem" i smatraju ga dijelom velike promjene ekosustava uz istočni Grenland.

Promjena je vidljiva i u rezultatima istraživanja. Istraživanja provedena s brodova u toj regiji do 2006. godine nisu zabilježila nijednog grbavog kita. Godinu dana poslije uočeno ih je sedam, dok je do 2024. broj zabilježenih viđenja porastao na 150.

Tijekom ljeta 2015. i 2024. istraživači su prvi put sustavno iz zraka proučavali kitove usanaše, skupinu kojoj pripadaju perajari, šiljasti i grbavi kitovi, uz obalu istočnog Grenlanda.

Radikalne promjene

Podaci iz tih istraživanja uspoređeni su s praćenjem 15 kitova opremljenih satelitskim odašiljačima te iskazima inuitskih lovaca. Voditelj istraživanja, profesor Mads Peter Heide-Jørgensen, zaključio je da svi podaci ukazuju na "veliku promjenu ekološkog režima".

Procjenjuje se da je tijekom ljeta 2024. Grenlandsko more posjetilo oko 4000 grbavih kitova, 6000 kitova perajara i 6000 šiljastih kitova. Profesor Heide-Jørgensen s Grenlandskog instituta za prirodne resurse rekao je za BBC News da su promjene u toj regiji iznimno velike.

"Promjene u ovoj regiji vjerojatno su najradikalnije koje možemo vidjeti igdje u subarktičkom pojasu", rekao je.

Kao glavne pokretače promjene znanstvenici navode rast temperature mora i veću dostupnost hrane. Čini se da se kitovi hrane ribom koja se zbog toplijih uvjeta preselila u vode istočnog Grenlanda. Procjenjuje se da tri navedene vrste tijekom ljeta pojedu najmanje 800.000 tona ribe i krila.

'Druge vrste gube svoje stanište'

Studija pritom ne daje konačan odgovor na pitanje znači li povećanje broja kitova i rast njihovih populacija ili je riječ o preseljenju životinja iz drugih područja.

Znanstvenici s kojima je BBC razgovarao izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da životinje pristižu sa zapadnog Grenlanda. Riječ je o osjetljivom pitanju na Grenlandu, gdje se neke vrste kitova i dalje love.

Autori studije ističu da njihovi rezultati pokazuju kako se ti "oportunistički" kitovi usanaši uspješno prilagođavaju promjenama, a moguće je i da im novi uvjeti odgovaraju.

Istodobno, promjene stvaraju probleme drugim arktičkim vrstama, upozorio je profesor Heide-Jørgensen.

Narvali i bjeluge dijele stanište s novopridošlim vrstama, koje ih ponekad mogu i istisnuti.

"Za neke vrste klimatske promjene nisu nužno problem: one otvaraju nove prilike. Druge vrste, međutim, gube svoje stanište", rekao je profesor Heide-Jørgensen.

Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Marine Science.